Slobodan Ivkov: 60 godina stripa u Srbiji

Literatura

Rekomandovana bibliografija jugoslovenskih izdanja ¹⁾
(1969-1994) ²⁾

• O metodu sastavljanja, vrsti i karakteristikama ove bibliografije
• Tri izostavljene kategorije
• Podela literature
• Dosadašnje bibliografije i stripografije
• Periodika
  • Specijalizovani časopisi za teoriju stripa
  • Nespecijalizovani časopisi (periodika za kulturne, političke i omladinske teme)
• Važniji katalozi izložbi stripa
• Bibliografija bibliografija i stripografija

Metodološki problemi sa kojima će se suočiti svako ko pokuša da sačini domaću bibliografiju posvećenu stripu su, na žalost, mnogobrojni i, na njegovu još veću žalost, veoma raznovrsni. Osnovne prepreke su:

1. nepostojanje adekvatnih preteča

2. problem razdvajanja primarne od sekundarne literature

3. problem izuzetne disperzije materijala (nisu u pitanju samo geografske i jezičke udaljenosti, već i unutar svakog naroda i narodnosti rasute literature)

4. iznuđeno i svesno sprovedeno nekonzistentno pristupanje grupisanju

5. problem selekcije jedinica

6. problem selekcije podataka uz svaku jedinicu

7. problemi koji su nastali kao posledice raspada Jugoslavije.

Na samom početku valja se pomiriti sa činjenicom da je potpuna bibliografija svih stripova i svega što je o stripu kod nas zabeleženo, nemoguća. U najboljem slučaju, za nekoliko godina intenzivnog, sinhronizovanog i dobro organizovanog rada veće grupe entuzijasta okupljenih oko projekta, mogao bi se sačiniti impresivan spisak proverenih i pedantno složenih jedinica, ali i on ne bi bio konačan. Ako pođemo od ovoga, moramo prihvatiti i to da je svaka, u skoroj budućnosti sačinjena bibliografija i stripografija ove vrste nužno selektivna, odnosno rekomandovana.

Specijalna, odnosno stručna bibliografija kakvu je nameravao da sačini potpisnik ovih redova, samo na prvi pogled je delovala primamljivo. Već početak rada na njoj mu je delimično razjasnio zbog čega se sličan projekat već ne nalazi u polici sa knjigama svakog ljubitelja "devete umetnosti", ili onoga ko se sa njom usput susreće, a želi da se u lavirintu autora, likovnih i literarnih pristupa lakše i brže snalazi.

Da li se moglo metodološki konzistentno pristupiti pravljenju bibliografije kojoj je tema strip? Držim da nije. Šarenilo materijala bezuslovno zahteva sačinjavanje ne jedne, već mnoštva bibliografija koje bi, svaka na svoj način, predstavljale vodič kroz ovu oblast. Mnoge jedinice bi se podudarale ili preklapale, te na različite načine bile raspoređivane.

Strip bezuslovno zahteva jednu analitičku bibliografiju. Pored opšteg opisa jedinica, valjalo bi u bibliografskim napomenama dati i analizu sadržaja. To bi nas sigurno odvelo dalje i nateralo na pravljenje zasebne anotirane bibliografije. Ispod teksta bibliografske jedinice 8 kojoj se pravi beleška sa objašnjenjem njenog naslova i drugih elemenata, valjalo bi davati obaveštenja o prikazima i recenzijama opisanog rada, o polemikama koje je eventualno izazivao, nagradama koje je dobio... Uz ovo bi išla i kritička bibliografija. Njoj sam, kao formi mog rada, bio veoma naklonjen pre spoznaje o obimu posla koji predstoji. To je ona vrsta bibliografije koja uz opis strip izdanja, publikacije ili članaka daje i kritički sud o toj jedinici.

Dalje, autorska bibliografija (opšta, stručna ili predmetna) u ovom poslu se takođe podrazumeva. Sređivanje građe po autorima je osnovni pristup i u ovoj oblasti i pri tome je najmanji problem da li će e to vršiti azbučnim ili abecednim redom. Mnoge knjige i albume stripa kreirale su strip grupe, formalne ili neformalne. One su se raspadale, menjale sastave, sastajale ad hoc, pozivale goste sa strane u svoje projekte... Da ne govorimo o tome kako neki stripovi i nisu potpisani, a na nekima piše da ih je kreirao jedan autor, dok ga je radio sasvim drugi.

Iako kod nas nema mnogo objavljenih bibliografija i stripografija, svega sedam nešto ambicioznije sročenih, nužno je sačinjavanje bibliografije bibliografija i stripografija. Još uvek nema potrebe, sem ako ne želim da obrađujemo inostrana strip izdanja, za bibliografijom enciklopedija o stripu. Prva domaća enciklopedija je tek u pripremi.

O metodu sastavljanja, vrsti i karakteristikama ove bibliografije

Ova bibliografija praktično obuhvata samo jedan vremenski period. Sa jedne strane sam je omeđio 1969. godinom, u kojoj se pojavio prvi časopis u celini posvećen teoriji stripa, a sa druge godinom u kojoj je nastala sama bibliografija. Prošlo je čitavih trideset pet godina od početka objavljivanja prvog agencijskog stripa u našoj zemlji ("Detektiv Iks-9" scenarista Dešajela Hemeta i crtača Aleksa Rejmonda u "Politici" od 21. oktobra 1934) do prvog zasebnog izdanja koje je teorijski analiziralo ovaj medijum.

On spada u hronološke bibliografije, ali poseduje i osobine drugačijih bibliografija. Po sadržaju je specijalna (stručna i tematska), po vremenu retrospektivna, a po obuhvatnosti građe uslovno nacionalna (ako Jugoslaviju smatramo kao celinu, nacionalna je, ako jezik svakog pomenutog naroda uzmemo odvojeno, onda bi mogla biti opšta/nacionalna). Zatim, ima osobine elementarnih, informativnih i bibliografija serijskih publikacija .

Isprva sam došao u iskušenje da napravim deskriptivnu bibliografiju, ali sam odustao. Preciznije, u svojim beleškama delimično sam sačinio ovakav popis i opis strip publikacija, no ostavio sam ga za druga vremena. Isto tako, velik izazov mi je predstavljalo i pravljenje personalnih bibliografija i stripografija, ali, na žalost, i to je posao kojim će se verovatno baviti neko drugi.

Odustavši od detaljisanja i visokog specijalizovanja, da bih u dogledno vreme uspeo da napravim i ovakav, verujem ipak koristan i upotrebljiv spisak (odnosno, spiskove), na kraju sam se upustio u sačinjavanje jedne unakrsne bibliografije. Popisana građa je uglavnom hronološki sređena. Od hronološkog redosleda odstupio sam u četiri slučaja; uglavnom kada sam nailazio na više izdanja o jednom autoru, manifestaciji ili temi. Da bi se korisnici bibliografije lakše koristili literaturom, knjige stripova Andrije Maurovića i Harolda Fostera stavio sam, bez obzira na vreme izlaska iz štampe kod nas, u dve grupe. Isto sam učinio i sa katalozima četiri Salona jugoslovenskog stripa u Vinkovcima. Ovi katalozi su obimom i sadržajem koji je međusobno prilično povezan ili bar uslovljen, izuzetno informativni i najkorisnije je posmatrati ih u kontinuitetu. Na kraju, jednu uz drugu, stavio sam obimne knjige predratnih stripova o Mikiju Mausu "Zlatne godine Mikija Mausa" i "Kad je Miki bio mlad". Besmisleno bi bilo posmatrati ih razdvojeno.

Moja bibliografija nije referativna bibliografija, ali se nadam da će postati kumulativna bibliografija i da će se u vremenu koje dolazi širiti i horizontalno i vertikalno. Horizontalno, valjalo bi svaku grupu jedinica analitički obraditi. Vertikalno, trebalo bi unositi nove naslove kako se budu pojavljivali, ali i obraditi i one kategorije koje su u mojoj selekciji potpuno ili delimično izostale.

Izostavio sam:

1. bibliografije i stripografije standardnih strip izdanja namenjenih uglavnom kioscima i, sve češće, knjižarama (strip časopise, sveske stripa i većinu standardnih albuma)

2. popis sporadičnih beleški, članaka i teorijskih tekstova o ovoj oblasti

3. spisak i popis sadržaja strip rubrika koje su se, bilo da su se bavile objavljivanjem stripova ili tekstova o njima, pojavljivale u nespecijalizovanoj, manje ili više tiražnoj periodici.

Tri izostavljene kategorije

Iz prve grupe potpuno sam izostavio strip časopis i sveske stripa iako su one osnovni izvor primarne literature. Njihov broj je toliko velik da bi dobro organizovanoj ekipi poznavalaca stripa trebalo mnogo vremena, prvo da dođe do njih, drugo, da ih sve registruje i treće, da precizno popiše sadržaj. Ovaj posao otežava i odnos konvencionalnih republičkih i gradskih biblioteka koje su se ignorantski odnosile prema strip izdanjima. Ona postoje u bibliotečkim fondovima, ali su grupno obrađena i time skoro potpuno izgubljena. Posle ovoga svako dalje obrazlaganje je nepotrebno.

Poseban komentar zahteva neprilagođen i, zašto to ne reći, birokratski odnos Jugoslovenskog bibliografskog instituta prema strip izdanjima. Navešćemo samo primer revije Stripoteka koja je obrađena u bibliografiji roto-štampe i stripova za 1986. godinu. Iako se zna da svaki broj sadrži po nekoliko stripova, uz svaki "obrađeni" broj naveden je samo naslov prvog. Ovakva bibliografija ni od kakve koristi nije onima koji traže određene stripove, ili žele da vrše poređenja i uopštavanja. Pitanje je koristi li uopšte i kome takva birokratski sročena bibliografija.

Sa zavišću sam posmatrao inostrane bibliografije i stripografije i na osnovu toga sa strahopoštovanjem rekonstruisao kako se prema ovoj delatnosti odnose biblioteke na Zapadu. Bibliotekarstvo je oduvek bilo konzervativno, kako god ovaj pridev tumačili, ali je teško shvatljivo zbog čega je ono kod nas konzervativnije i teže prijemčivo za nove oblike izdavaštva i kreacije od zapadnih sistema.

Kod nas, sa jedne strane ne postoji tradicija i nivo svesti urednika časopisa o potrebi da se u određenim periodima sačine interne stripografije i indeksi tema, autora i pojmova koji bi se objavljivali kao separati ili na poslednjim stranama magazina, a sa druge strane, i biblioteke se, iako po zakonu obavezne na drugačiji postupak, diskriminatorski odnose prema "devetoj umetnosti". Što pre bi trebalo organizovati zainteresovane kritičare, teoretičare i istoričare stripa i pristupiti ovom poslu, jer je bibliografski interval i ovako prevelik. Već je prošlo šezdeset, ako ne i više, godina od početka publikovanja stripova kod nas. Čini mi se da se još uvek ovaj posao može obaviti na zadovoljavajući način. Već za nekoliko godina, s obzirom na produkciju, može biti kasno za ovaj poduhvat. Valjalo bi se ugledati na ljubitelje naučnofantastične književnosti koji već godinama pokušavaju da sačine tematsku bibliografiju ove vrste literature kod nas. Prva bibliografija objavljenih dela pojavila se još 1976. u SF-almanahu "Andromeda". Drugu, nešto ambicioznije zamišljenu, sačinio je mr Aleksandar B. Nedeljković ("Naših 110 godina") 1983. i objavio je u svom izdanju i o svom trošku. Treća, sveobuhvatna i metodološki ispravna bibliografija SF-literature je u poslednjoj fazi pripreme pred publikovanje. Problemi su srodni, a iskustva ljubitelja SF-a i stripa slična i valja ih iskoristiti.

Bio bih veoma zadovoljan kada bi ovaj moj predlog o pravljenju sveobuhvatne bibliografije i stripografije ove oblasti, prošao kao i onaj iz 1984. Naime, na svečanom zatvaranju vinkovačkog Salona stripa te godine, pred mnoštvom prisutnih, predložio sam osnivanje udruženja autora stripa koji bi preko njega organizovano nastupali u promociji obe oblasti primenjene umetnosti. Nisam naišao na razumevanje. Većini se to učinilo prilično nepotrebnim, bizarnim ili, u najboljem slučaju, poduhvatom daleke budućnosti. Posebno me je razgalilo to što je Zagrepčanin Radovan Devlić, u toj prilici najzagriženiji i najglasniji protivnik moje ideje, svega par godina kasnije postao jedan od najagilnijih članova novoosnovanog DASH-a (Društva autora stripa Hrvatske). Osnivanje centra za bibliografiju i stripografiju ove oblasti i pravljenje srpske bibliografije po svetskim standardima, dovelo bi na najbolji način do našeg uključivanja u sveobuhvatni međunarodni sistem informacija.

Albume stripa uglavnom sam iz ovog spiska izostavio. Uneo sam samo one stripove koji po mojoj proceni (bibliografija je, kako sam jasno naglasio rekomandovana) mogu biti zanimljivi istoričarima moderne umetnosti. Od objavljenih albuma u formi standardnoj za knjige izdvojio sam

1. izuzetno kvalitetne stripove
2. klasične autore i stripove
3. medijski atraktivne i značajne savremene pojedince i grupe
4. knjige kvalitetnih stripova sa karakteristikama autorskih monografija koje sadrže iscrpan informativan ili analitičan uvod, biografiju autora, bibliografiju ili stripografiju.
5. ona izdanja koja sadrže kombinacije ovih sadržaja.

Drugu grupu, bibliografiju pojedinačnih novinskih i časopisnih tekstova o stripu, te osvrti i eseja u strip magazinima takođe sam, zbog obima i količine naslova, bio u nemogućnosti da sastavim i unesem. Takav posao je moguće izvesti samo timski.

Treća grupa, koju bi činio spisak i popis sadržaja strip rubrika iz novinske i revijalne štampe, kao i malotiražnih časopisa za kulturu, izostala je takođe iz lako razumljivih razloga. Ekipa istraživača bi neizostavno morala obraditi sledeće publikacije: "Politika", "Borba", "Večernje novosti", "Večernji list", "Vjesnik", "Plavi vjesnik", "Start", "Oko", "VUS", "Danas", "NIN, "Zum reporter", "Duga", "Mladost", "Vidici", "Student", "Omladinske novine" (kasnije "NON"), "Val", "Polet"#, "Mladina", "Tribuna", "Studentski list", "Pitanja", "Quorum", "Moment", "Kultura", "Likovni život", "Vreme", "Treći program", "Ritam", "Kulturni život", "Ideje", "Književni glasnik", "Književna reč", "Književne novine", i još neke.

Podela literature

U daljem radu našao sam se oči u oči sa problemom po kojem principu organizovati bibliografiju. DA li praviti samo jednu ili nekoliko njih? Treba li slediti hronološki ili abecedni niz, ili, pak vršiti tematsko grupisanje? Valja li se strogo zadržati na konvencionalno shvaćenoj sekundarnoj literaturi, ili treba zahvatiti pomalo i u primarnu?

Sada mi se čini da sam na najjednostavniji način izabrao i obradio svih stotinak jedinica. Podelio sam ih na knjige, periodiku, kataloge izložbi stripa i bibliografiju bibliografija i stripografija.

Podelu stripske literature nisam strogo izvršio na primarnu i sekundarnu, pošto sam zaključio da ovakva klasična podela teško može naći svoju primenu u stripu. S jedne strane, odnos teorijskih tekstova o stripu i samih stripova u magazinima koji objavljuju ovakve priloge kod nas je promenljiv, pa čas prevagne u korist "primarne", čas u korist "sekundarne" literature, menjajući, po kriterijumima ove klasične podele, karakter publikacije od broja do broja. Sa druge strane, vremensko trajanje "primarne" literature koja se može naći u svakom kiosku samo je kod kolekcionara, savesnijih izdavača i preprodavaca sa većim skladišnim prostorom duže od mesec dana. Biblioteke je, proverio sam, ne samo ne čuvaju, nego i ne registruju u svojim kartotekama. Treće, u ovim izdanjima "primarna literatura" prevedena je i prezentirana na takav način da pre predstavlja kategoriju "sekundarne sirovine" (a neretko kao takva i završava), nego što stručnoj javnosti može da reprezentuje ono što bi trebalo da bude njen zadatak: informacija o značajnim ostvarenjima. Osim toga, ovako definisana primarna literatura u stripu krajnje je teško dostupna.

Ukratko, gubeći tu i tamo iz vida činjenicu da i ovaj uvodni, metodu sistematizacije posvećen tekst, treba bar prividno da zadrži ozbiljniji ton zarad toga što je prvi ovakve vrste kod nas, zanosio sam se da ga naslovim sa: "O, kako sam velikih problema im'o". Na sreću, povremeno sam, u haosu u kome sam se zatekao, bivao svestan važnosti posla kojim sam počeo da se bavim. Na još veću sreću, gotovo sva izdanja i kataloge i sam posedujem, tako da sam sistematizaciju vršio najneposrednije, de visu. Danima su mi "jedinice" bile pred očima, rasute po podu sobe, i sistem se sam (da li?) uspostavio.

"Knjige" sam podelio na "autorske knjige tekstova o stripu", "najvažnije knjige stripa" i "knjige reprinta sukcesivnih brojeva (kompleta) značajnih specijalizovanih časopisa".

Knjiga sačinjenih od od tekstova o stripu kod nas ima svega jedanaest i sve sam ih neselektivno uneo. Zanimljivo je da su sve one dela domaćina kritičara i teoretičara stripa. Nijedna kompletna inostrana teoretska knjiga nije prevedena i objavljena kao zasebna jedinica.

Po ranije obrazloženim kriterijumima, izabrao sam tridesetak relevantnih jedinica u kojima najveći deo materijala čine stripovi, a ostatak informativni tekstovi o njima ili o autorima.

Iako je samo "Mika Miš", predratni časopis, reprintovan u obliku knjige, nije mogao biti izostavljen.

Periodiku sam podelio na specijalizovane i nespecijalizovane časopise. Specijalizovane za teoriju i praksu stripa izdelio sam na dugotrajne (ne bi se moglo reći "redovne" ili "strogo periodične", ako se uzme u obzir ritam izlaženja, ali su ipak sukcesivni), na njihove vanredne tematske brojeve i "sporadične" (svejedno da li "povremen", "neuspele" ili "ad hoc"). Nespecijalizovane časopise (one koji se bave kulturom ili sociologijom) grupisao sam na one koji su teoriji stripa posvećeni u celini ili fragmentarno. Mislim da sam uspeo sve da ih navedem, ali eventualne dopune su dobrodošle.

Katalozi izložbi su me zanimali samo ukoliko su izložbe, po mojoj proceni, bile važnije, a oni obimniji, sadržavali podatke korisne istoričarima umetnosti, ili ako su objavljivali zanimljive stripove. Podeli osam ih u zavisnosti od vrsti izložbi na kataloge samostalnih i kataloge grupnih i tematskih izložbi. Sasvim je moguće da sam neki od onih propratnih materijala izložbama koje su se održavale uz manju medijsku "glasnost" izostavio i pričinjavalo bi mi zadovoljstvo da mi se dostave korisne informacije ove vrste.

Dosadašnje bibliografije i stripografije

Veoma dugo sam se dvoumio šta da radim sa već postojećim "bibliografijama" i stripografijama. Iako postoje jasna i razrađena pravila o tome kako se sastavljaju bibliografije, u celoj Titovoj Jugoslaviji su one pravljene na najrazličitije i najoriginalnije načine. Do ovoga je, kako mi se čini, dolazilo malo zbog neznanja, malo zbog nerazrađenih i kod nas neprilagođenih bibliografskih metoda. Uglavnom, domaće sistematizacije ove vrste su nastajale kao nepotpune i, na žalost, malo korisne. Na kraju sam, one koje su mi se učinile ipak nešto savesnije urađenim ili upotrebljeni, uneo u ovu rekomandovanu bibliografiju kao zasebne jedinice u odeljku "bibliografija bibliografija i stripografija". Neke od njih su tematski, neke selektivni, a neke autorski i hronološki nizovi podataka o autorima i stripovima. Moram napomenuti i to da je moja bibliografija u postupku građenja i organizovanja potpuno drugačija od navedenih i samo se u detaljima i pojedinim jedinicama podudara sa njima.

Najambicioznije su urađene bibliografije i stripografije naših predratnih autora u navedenoj Draginčićevoj i Zupanovoj knjizi. Na žalost, u stripografiji, od važnijih podataka, nisu navedeni tačni datumi prvog izlaska i broj tabli ili kaiševa stripa. Iako su same stripografije oskudne, unutar knjige u kojoj se nalaze ("Istorija jugoslovenskog stripa" - I tom), autori su to delimično nadoknadili svojim deskriptivnim bibliografijama predratnih časopisa u kojima su se ti stripovi i autori pojavljivali. Pored toga što su u pisanju tekstova o međunarodnom stripu izuzetno dragoceni, ovi podaci mojoj bibliografiji kao izvor nisu bili korisni, dok su za pisanje ostalih tekstova u katalogu, uvoda u blokove i biografije bili neprocenjivi.

Autorska stripografija radova Andrije Maurovića koji je sačinio Veljko Krulčić u monografiji "Maurović" je, rekao bih, najkompletnija kod nas sačinjena personalna stripografija jednog crtača. Nedostaci su izostanak informacija o dužini (broju tabli ili kaiševa) stripova, numeraciji, izdavaču časopisa u kojima su se objavljivali navođeni radovi i gradovima u kojima su ti časopisi izlazili.

Tematska hronologija tekstova o alternativi u stripu Zorana Đukanovića veoma je informativna i sveobuhvatna, mada su izostali detaljniji podaci o časopisima i listovima u kojima su se pominjani tekstovi pojavljivali. Zanimljiva je, između ostalog, zbog toga što obuhvata gotovo kompletan spisak tekstova o fenomenu "treće generacije".

Personalna "bibliografija" Darka Venturinija (iako ovako nazvana od strane priređivača, reč je o površnoj stripografiji) o Ivici Bednjanecu tek je puka, ali korisna informacija o opusu ovog vrsnog stvaraoca. Ona može biti osnova za detaljnije istraživanje i sistematizaciju.

Analitičarima savremenih trendova u jugoslovenskom stripu, pored Đukanovićeve hronologije, najkorisnije će poslužiti tematska bibliografija tekstova iz domaće štampe o strip-grupi "Novi kvadrat". Sastavljač monografije o njoj, Veljko Krulčić, u "Putu u obećanu zemlju" pored pomenute bibliografije daje podatke kako o stripovima "Novog kvadrata", tako i biografske podatke o autorima.

u prvom tomu "Enciklopedije naučne fantastike" Zorana Živkovića pod slovom "J" postoji odrednica "Jugoslovenski SF strip". To je, opet na žalost, samo jedan hronološki spisak autora i dela. Osim podataka o imenima stvaralaca, naslovima stripova i godini nastanka, ni za jedno ostvarenje od njih dve stotine navedenih nije naznačeno ne samo gde ih možemo videti i pročitati, već ni ko je izdavač.

Iako sveobuhvatno zamišljena i, u mom poslu potencijalno najkorisnija, najproblematičnijom mi se na kraju pokazala "bibliografija" Igora Vidmara. Pristupio sam joj kao jedinoj preteči poslu kojeg sam se latio, no ni ona mi nije mnogo pomogla. Sastoji se od ukupno šezdeset osam jedinica. Od njih su osam adrese italijanskih i francuskih knjižara, jedanaest adrese revija za strip, pet adrese specijalizovanih inostranih institucija i četiri su nazivi salona i muzeja stripa. Dakle, ostalo je svega četrdeset jedinica posvećenih tekstovima. Od toga na "bibliografiju" (koja je podeljena na "zgodovinu stripa", "estetiku, sociologiju i psihologiju", "semiotiku" i "enciklopedije, bibliografije") otpada trideset tri jedinice, a na "strip i film" (čudno, ali ovaj odeljak je zbog nečega izdvojen iz "bibliografije" i u rangu je spiska knjižara za strip) sedam.

Može se reći da je ovo neka vrsta aljkavo urađene selektivne međunarodne bibliografije u kojoj su jedinice unutar odeljka koje sam nabrojao unete bez ikakvog sistema. Da stvar po mene bude još gora, pošto je "bibliografija" sastavljena 1976. godine, sadržavala je malo domaće literature, a to je ono što me je najviše interesovalo. U njoj se nalazi svega šest jedinica. Od njih, tri su nazivi časopisa ("Pegaz", "Kultura" i "Treći program"), a tri su vezane za teoretičare (Rastko Moćnik, France Zupan i Braco Rotar). "Pegaz" je naveden uopšteno, u odeljku o revijama. "Kultura" je navedena bez činjenica o izdavaču, a "Treći program" bez podataka o karakteru izdanja i mestu u kome se pojavilo. Jedinica o trojici autora su još nepreciznije. Postoji ovakva odrednica:

Rastko Močnik: Strip - Naši razgledi - 12 juna '73

Ostalo mi je nejasno, a i konsultacijama sa kolegama nisam više saznao da li je reč o: a) autorskoj knjizi koju je objavio izdavač "Naš razgled" (iz kojeg grada?), b) o tematskom broju časopisa "Naši razgledi" (koji broj?) koji je uredio Rastko Močnik, c) o rubrici "strip" u časopisu ili d) samo o jednom Močnikovom tekstu uopštenog naziva "Strip" objavljenom u nenumerisanom broju "Naših razgleda". Na kraju sam zaključio da je reč samo o tekstu u časopisu i nisam ga uneo u moju bibliografiju. Sličnu nedoumicu sam imao i sa drugim pomenutim teoretičarem. A peta slovenačka odrednica (jedinica) iz perioda Titove Jugoslavije koja me je zanimala glasi:

France Zupan: Masovna kultura - strip - Problemi 69/73-74

Sudeći po ovome, "Problemi" bi mogli biti separat (kao "Pogledi" u "Mladini") u nekom listu ili časopisu, ali i zaseban časopis. Šta znači ono "strip"? Naslov separata časopisa "Problemi" ili podnaslov samo jednog Zupanovog teksta u časopisu? Na žalost, ni ovde nije naveden izdavač ili grad, kao ni pun broj godine izdavanja. Pretpostavljajući da i ova jedinica predstavlja samo jedan tekst u časopisu, ni Zupana nisam uveo u svoju bibliografiju. Treća jedinica o slovenačkim autorima, podatak o tome da je Braco Rotar u svojoj knjizi "Likovna govornica" posvetio pet stranica teoriji stripa (od 163. do 168. stranice), nije se uklopio u kriterijume pravljenja ove bibliografije, pa je i on izostavljen.

Osim ovih nepreciznosti koje se tiču domaćih izdanja, jedini moj prethodnik u ovom nezahvalnom poslu, Igor Vidmar, imao je metodološki nekoherentan pristup organizovanju inostranih naslova. U isti rang je stavljao pojedine tekstove i zasebne knjige. Autorski tekstovi nisu odvojeni od tematskih blokova u časopisima i naslova knjiga, pa su pojedine stavke unete kao zasebna izdanja.

Nisu unošeni ni precizni podaci o izdanjima, a velika greška je i izdvajanje van "bibliografije" spiska tekstova iz evropskih časopisa o odnosu filma i stripa.

Moglo bi se ovako kritikovati u nedogled, ali kritičkom tonu potpisnika ovih redova pomalo je doprinelo i razočarenje zbog toga što se, i pored velikih očekivanja, nije mogao osloniti ni na jednog prethodnika. S druge strane, imam veliko razumevanje za svakoga ko se usudio da se poduhvati ovog posla i nadam se da će se jednog dana neki drugi autor, podjednako oštro kao i ja sada na svoje prethodnike, okomiti na moju bibliografiju.

To će činiti s pravom, pošto sam, dajući ambiciozan naslov svom radu, ipak bio u nemogućnosti, što zbog vremenskih, što zbog prostornih ograničenja, da budem dosledan u primeni svih principa koji su primereni bibliografijama, ali to će biti i znak da je načinjena bolja.

Sačinivši bibliografiju, pokazao sam je dvojici vrsnih poznavalaca jugoslovenskog stripa tražeći njihovo mišljenje o sadržaju. Zdravko Zupan, istoričar domaće "devete umetnosti" i autor "Istorije jugoslovenskog stripa", dao mi je nekoliko izuzetno korisnih sugestija o izostavljenim jedinicama i dozvolio neposredan uvid u izdanja za koja nisam imao sve podatke. Unevši desetak dopuna u ovaj spisak, predočio sam ga pre podužeg vremena Ljubomiru Kljakiću, izvanredno upućenom u izdanja, manifestacije i trendove u našem savremenom stripu. Kako on nije imao primedbi, uzeo sam sebi za pravo da smatram kako je posao relativno korektno obavljen, te da sa njegovim rezultatima mogu da izađem pred sud javnosti.

Posebnu zahvalnost dugujem mojoj bivšoj stanodavki Radmili Šuljagić, nekim slučajem (opet slučaj?) penzionisanom radniku Narodne biblioteke Srbije. Ona mi je dala mnogo korisnih sugestija koje su doprinele da ukupan rezultat ovog mog skromnog doprinosa srpskoj teoriji stripa bude uspešniji.

Svaka dobronamerna sugestija i dopuna čitalaca, bilo da se tiče faktografije ili metodologije, dobrodošla je.

KNJIGE
a) Autorske knjige tekstova o stripu

1. Ervin RUSTEMAGIĆ: "Profesionalna tajna stripa", "Strip Art Features", Sarajevo, 1974.

2. Ervin RUSTEMAGIĆ: "Čudesni svijet stripa", "Strip art Features", Sarajevo, 1975.

3. Srba IGNJATOVIĆ: "Poetizam stripa", IC "Revija", Osijek, 1979.

4. Ciril GALE: "Zabavna periodika - strip", "Založba obzorja", Maribor, 1982.

5. Svetozar TOMIĆ: "Strip, poreklo i značaj", "Forum-Marketprint", Novi Sad, 1985.

6. Slavko DRAGINČIĆ i Zdravko ZUPAN: "Istorija jugoslovenskog stripa", prvi tom, "Forum-Marketprint", Novi Sad, 1986.

7. Tomislav OSMANLI: "Strip, zapis so čovečki lik", "Mlad borec", Skoplje, 1987

8. Zoran ĐUKANOVIĆ: "Tomas Man ili Filip K. Dik", "Vidici" /posebna izdanja, UK SSO Beograda, Beograd, 1988

9. Bogdan TIRNANIĆ: "Ogled o Paji Patku", biblioteka "XX vek", izdavač Ivan Čolović, Beograd, 1989

10. Branislav MILTOJEVIĆ: "Underground comics, Tragovi u plavoj ilovači", autorova hrestomatija tekstova o američkom andergraund stripu, "Dom", Niš, 1994.

11. Žika BOGDANOVIĆ: "Umetnost i jezik stripa", autorski priređeno izdanje, "Orbis", Beograd, 1994.

b) Najvažnije knjige stripa

1. "Čudesni svet Đorđa Lobačeva", izbor stripova Žika BOGDANOVIĆ, edicija "Klasici jugoslovenskog stripa", Izdavački zavod "Jugoslavija", Beograd, 1976

2. Magna PURGA (Kostja GATNIK): "Danes in nikad več", andergraund stripovi Magne PURGE, "Študentska založba" (ŠKUC), ljubljana, 1977

3. Ivica BEDNJANEC: "Nježni sport", "Mladost", Zagreb, 1980.

4. "Zlatne godine Mikija Mausa", izbor Žike BOGDANOVIĆA, biblioteka "Klasici stripa", Izdavački zavod "Jugoslavija" (Beograd), "Prosveta" (Beograd) i "Forum-Marketprint" (Novi Sad), 1980

5. "Kad je Miki bio mlad", izbor Žike BOGDANOVIĆA, biblioteka "Klasici stripa", "Jugoslavija" (Beograd), "Prosveta" (Beograd) i "Forum-Marketprint" (Novi Sad), 1982.

6. Harold FOSTER: "princ Valijant", biblioteka "Klasici stripa", "Forum Marketprint" (Novi Sad), "Jugoslavija" (Beograd) i "Prosveta" (Beograd), od 19890. do 1991. godine objavljeno je 13 tomova

7. Harold FOSTER: "Srednjovekovni zamak", biblioteka "Klasici stripa", "Forum-Marketprint", Novi Sad, 1989.

8. Tuš grupa: "Ludi jezik", biblioteka "Pegaz", Književna omladina Srbije, Beograd, 1980.

9. "Andrija Maurović", prvi album, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1981.

10. "Andrija Maurović", drugi album, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1983.

11. "Andrija Maurović", treći album, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1986

12. "Maurović", osam stripova Andrije MAUROVIĆA u izboru Veljka KRULČIĆA, "Istarska naklada", Pula, 1986.

13. "Priče o odvažnim ljudima", ratni stripovi Andrije MAUROVIĆA, izbor Veljka KRULČIĆA, KIC "Privlačica", Privlaka, 1989.

14. Veljko KRULČIĆ: "Hrvatski poslijeratni strip", "Istarska naklada", Pula, 1984.

15. Nedeljko DRAGIĆ: "Tupko", "Prosveta", Bjelovar, 1985.

16. Lazar STANOJEVIĆ: "Svemironi", "Kondor", Lipovljani, 1987.

17. Aleks REJMOND: "Flaš Gordon", biblioteka "Nostalgija", "Dečje novine", Gornji Milanovac, prvi i drugi tom, 1988, a treći 1989. godine.

18. Konstantin KUZNJECOV: "Grofica Margo/Baron vampir", biblioteka "Nostalgija/Majstori jugoslovenskog stripa", "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1989.

19. Veljko KRULČIĆ: "Put u obećanu zemlju", izbor stripova koji su objavljeni tokom 12 godina u listu "Polet", biblioteka "Posebna izdanja", RK SSOH, Zagreb, 1990.

20. "Solovjev", izbor stripova Sergeja SOLOVJEVA, biblioteka "Nostalgija/Majstori jugoslovenskog stripa", "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1990.

21. Nikola NAVOJEV: "Mladi Bartulo", biblioteka "Nostalgija/Majstori jugoslovenskog stripa", "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1990.

22. Đorđe LOBAČEV: "Bajke A. S. Puškina", "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1991.

23. Jovan ANGELUS: "Naučimo da crtamo stripove", Dnevnik, Novi Sad, 1992.

24. Robert KRAMB: "Mačak Fric", edicija "Klasici andergraund stripa", "Šund" d. d. Beograd, 1992.

25. Gilbert ŠELTON: "Famozna i čupava braća Frik", edicija "Klasici andergraund stripa", "Šund" d.d., Beograd, 1992.

26. Robert KRAMB: Izabrani stripovi I-IV, četiri sveske u ediciji "Klasici andergraund stripa", "Šund", d. d., Beograd, 1993.

27. Dešajel HEMET, Lesli ČARTERIS i Aleks REJMOND: "Tajni agent Iks-9", prvih osam epizoda (1934-1936), priredio Žika BOGDANOVIĆ, NP "Politika", Beograd, 1994.

c) Knjige reprint sukcesivnih brojeva (kompleta) značajnih specijalizovanih časopisa

1. "Mika Miš", prva knjiga, brojevi 1-25/1936, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1990.

2. "Mika Miš", druga knjiga, brojevi 26-39/1936-37, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1991.

3. "Mika Miš", treća knjiga, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1991.

a1) Dugotrajni

1. "Pegaz", revija za istoriju i teoriju stripa i drugih medija koji se izražavaju grafičkim putem, izdavači su se menjali, izlazi od 1974.

broj 1-2/ jul-decembar 1974, izdavač: Kulturni centar Beograda (drugo, izuzimajući korice, identično izdanje 1988. godine, izdavač: Žika BOGDANOVIĆ)

broj 3/januar-mart 1975, izdavač: Kulturni centar Beograda (drugo, izuzimajući korice, identično izdanje 1989. godine, izdavač: Žika BOGDANOVIĆ)

broj 4-5/april-septembar 1975, izdavač: Kulturni centar Beograda (drugo , izuzimajući korice, identično izdanje 1989. godine, izdavač: Žika BOGDANOVIĆ)

broj 6/oktobar-decembar 1975, izdavači: NIP "Forum" Novi Sad i Kulturni centar Beograda, 1976 (drugo izdanje koje se, uključujući i korice, razlikuje po tome što su kolorne ilustracije Frenka FRAZETE zamenjene crno-belima, pojavilo se 1989. godine, a izdavač je bio Žika BOGDANOVIĆ)

broj 7/mart 1978, izdavač: "Forum-Marketprint", Novi Sad, 1978. (drugo, izuzimajući korice, identično izdanje 1989. godine, izdavač: Žika BOGDANOVIĆ)

broj 8/septembar-novembar 1988, izdavač: Žika BOGDANOVIĆ, Beograd, 1988.

broj 9-10/april-jun 1989, izdavač Žika BOGDANOVIĆ, Beograd, 1989.

broj 11/mart 1991, izdavač: Žika BOGDANOVIĆ, Beograd, 1991.

2. "Cepelin", izdavač Zdravko ZUPAN, Beograd (broj 1/1988, broj 2/1988, broj 3/1990).

3. "Ekstra Cepelin", izdavač Zdravko ZUPAN, Beograd, br. 1/1994.

a2) Sporadični

1. "Kontejner", almanah humorističkog stripa br. 1 leto 1987, izdavač: grupa autora stripa, Beograd, 1987.

2. "Bang", strip-magazin, br. 1/1990, izdavač: ASA (Asocijacija strip-autora), Osijek, 1990.

a3) Važnija vanredna izdanja periodičnih časopisa

1. Đorđe LOBAČEV: "Detinjstvo ponovo pronađeno", vanredno izdanje "Pregaza", priređivač Žika BOGDANOVIĆ, izdavač: Kulturni centar Beograda, 1975.

2. "Aleksa Rejmond, ili Poslednji put kada smo bili mladi", specijalno izdanje "Stripoteke" i "Pegaza", izbor stripova Aleksa REJMONDA i predgovor: Žika BOGDANOVIĆ, "Forum", Novi Sad, 1976, (drugo izdanje sa drugačijom naslovnom stranom i predgovorom pojavilo se 1990, izdavač: Žika BOGDANOVIĆ)

3. Pera RADIČEVIĆ: "Istorija stripa", vanredni broj "specijal"), "Eks-almanaha", br. 169/I, izdavač: "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1979.

4. "Zlatno doba jugoslovenskog stripa", specijalni broj "Spunk novosti" br. 2/1985, izbor i predgovor Slavko DRAGINČIĆ, izdavač: "Forum-Marketprint", Novi Sad, 1985.

5. Đorđe LOBAČEV: "Biberče", vanredna sveska "Pegaza", izdavač: Žika BOGDANOVIĆ, Beograd, 1989.

6. Đorđe LOBAČEV: "Kladenac u kojem se ogledaju zvezde", vanredna sveska "Pegaza", izdavač: Žika BOGDANOVIĆ, Beograd, 1989.

7. Edgar Rajs BEROUZ i Herold FOSTER: "TARZAN", vanredna sveska "Pegaza", izdavač: "Orbis", Beograd (objavljena je 1994. iako u svesci stoji jul 1992).

b) Nespecijalizovani časopisi (periodika za kulturne, političke i omladinske teme)

b1) Redovni ili vanredni brojevi listova i časopisa u celini posvećeni stripu

1. "Rok", časopis za književnost, umetnost i estetičko ispitivanje stvarnosti, br. 2/jul 1969, izdavač Bora Ćosić, Beograd, 1969.

2. "Kultura", časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, br. 28/1975, naslov: "Strip - deveta umetnost?" Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd, 1975.

3. "Preludium", list učenika škole primenjene umjetnosti, br. 3/1975, ŠPU, Zagreb, 1975.

4. "Tribina", študentski časopis, br. 9/27. mart 1977, naslov: "Stripbuna", Univerzitetna konferenca ZSMS, Ljubljana, 1977.

5. "Vidici", časopis za društvena, kulturna i politička pitanja, br. 2/1979, naslov: "Strip", UK SSO Beograda, Beograd, 1979.

6. "Pitanja"m, društvo-znanost-kultura, br. 10/prosinac 1979, naslov: "Novi kvadrat", Centar društvenih djelatnosti SSO Hrvatske, Zagreb, 1979.

7. "Vidici", časopis za kulturu, književnost i društvena pitanja, br. 2/1983, naslov: "Strip", Univerzitetska konferencija SSO Beograda, Beograd, 1983.

8. "Vidici", br. 1/1985. i "YU strip magazin specijal" izdavači "Dečje novine" (Gornji Milanovac) i UK SSO Beograda, Beograd, 1985.

9. "Maslačak", dječja revija, br. 6/1985-86, naslov: "10 godina stripa u MASLAČKU", Izdavački centar "Revija", Osijek, 1986.

10. "NON", specijalno izdanje lista Saveza socijalističke omladine Srbije, januar 1988, naslov: "Striponon", Republička konferencija SSO Srbije, Beograd, 1988.

12."Mladost", list SSO Jugoslavije, br. 78/16. januar 1989, naslov: "Strip", IRO "Mladost" - SSOJ, Beograd, 1989.

13. "Gradac", časopis za književnost, umetnost i kulturu, br. 104-105, naslov: "Mebijus", Dom kulture, Čačak, 1992.

b2) Redovni brojevi sa grupisanim tekstovima o stripu, tematskim blokovima ili separatima

1. "Student", list studenata Beograda, br. 29/16. decembar 1975, naslov grupe tekstova: "Novi strip", Univerzitetska konferencija SSO Beograda, Beograd, 1975.

2. "Treći program", zbornik tekstova III programa Radio-Beograda, br. 30/leto 1976, naslov temata: "Fenomeni: strip", Beograd, 1976.

3. "Student", list studenata Beograda, br. 15/20, maj 1978, naslov izdvojenog separata: "Treća generacija", UK SSO Beograda, Beograd, 1978.

4. "15 dana", umjetnost, kultura i animacija u kulturi, br. 4-5/1978, naslov temata: "Portreti likovnih umjetnika: TKO STE VI ANDRIJA MAUROVIĆU?", (obiman intervju autora Ivana Šimata Banova), izdavač Republičko sveučilište "Moša Pijade", Zagreb, 1978.

5. "Film", br. 16-17/1978-79, naslov temata: "Filmski autori/Valter Nojgebauer: SAMO EGOISTI NE RADE ZA PUBLIKU" (obiman intervju autora Ranka Munitića, Hrvoja Turkovića i Darka Zubčevića), izdavač CKD SSOH, Zagreb, 1979.

6. "Mladina", glasilo Zveze socijalistične mladine Slovenije, br. 1-3/1980, 11. januar 1980, naslov grafički, ali ne i fizički, izdvojenog separata (prilog u okviru broja), "Pogledi" br. 1/1980: "Strip", izdavač: ZSMS, Ljubljana, 1980.

7. "Mladina", glasilo Zveze socijalistične mladine Slovenije, br. 46/1980. (13. novembar 1980), naslov grafički, ali ne i fizički izdvojenog separata (priloga u okviru broja) "Prizma", br. 1/1980: "Strip", izdavač: ZSMS, Ljubljana, 1980.

8. "Mladost", list omladine Jugoslavije, br. 1173/11. januar 1980, naslov izdvojenog separata: "Mladi jugoslovenski strip", NIRO "Mladost" - SSOJ, Beograd, 1980.

9. "Polet", tjednik Saveza socijalističke omladine Hrvatske, br. 273-274/1984, tema separata: "Strip grupa ZZOT2, izdavač: Radna zajednica Republičke konferencije SSO hrvatske, Zagreb, 1984.

10. "4 F", časopis za kulturu i umetnost Univerziteta umetnosti u Beogradu, br. 13-14/1984, naslov temata: "Strip i umetnost: strip kao umetnost", Upravni odbor Fonda za izdavačku delatnost Univerziteta umetnosti u Beogradu, Beograd, 1984.

11. "Književna kritika", časopis za estetiku književnosti, br. 5/1987, naslov temata: "Poetika stripa", izdavačka radna organizacija "Rad", Beograd, 1987.

12. "Gradina", časopis za književnost, umetnost i kulturu br. 7-8/1989, naslov temata: "Američki andergraund strip", Izdavačka radna organizacija "Gradina", Niš, 1989.

13. "Sineast", filmski časopis, br. 79/1989, naslov temata: "Film i strip", Kino savez Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1989.

14. "Putevi", časopis za kulturu, br. 1/1990, naslov temata: "Strip", "Novi Glas", Banja Luka, 1990.

15. "Oko", novine za aktuelnosti iz umjetnosti i kulture, br. 17 (481) od 23. avgusta 1990, naslov temata: "Tuš art", IKRO "Mladost", Zagreb, 1990.

16. "Vidici", časopis za kulturu, književnost i društvena pitanja br. 263-264-265/1990, tema fizički izdvojenog separata: "Ken Parker", UK SSO Beograda, 1990.

17. "Sveske", časopis za književnost, umetnost i kulturu, br. 7/1991, naslov temata: "Komični strip", Zajednica književnika Pančeva, Pančevo, 1991.

18. "Suvremena metodika nastave hrvatskog ili srpskog jezika", časopis za nastavu hrvatskog ili srpskog jezika, književne, scenske i filmske umjetnosti, br. 4/1990, nenaslovljen temat o upotrebi stripa u pedagogiji, Izdavačko preduzeće "Školska knjiga", Zagreb, 1990.

19. "Gradina", časopis za književnost, umetnost i kulturu br. 2/1992, naslov temata: "Marvel strip", IP "Gradina", Niš, 1992.

Važniji katalozi izložbi stripa

a) Samostalne izložbe

1. Katalog izložbe Radeta Markovića, "Studentski kulturni centar", Beograd, 1-10. oktobar 1979.

2. Katalog izložbe "Andrije Maurović: Stari Mačak u NOB-i", "Muzej revolucije naroda Hrvatske", Zagreb, 14. svibnja -14. srpnja 1986.

3. Katalog izložbe "Enki Bilal: l'etat des Stocks (Enki Bilal: Stanje zaliha), "Studentski kulturni centar" i "Francuski kulturni centar", Beograd, 5-7, april 1987.

4. Katalog izložbe Dragana Bosnića: "Ilustracije, stripovi i karikature 1982-1992", galerija "Singidunum", Beograd, 30. jun - 21. jul 1992.

5. Katalog izložbe Radeta Markovića: "Knjige o stripu", Muzej primenjene umetnosti, Beograd, 4. novembar 5. decembar 1993.

b) Grupne i tematske izložbe

1. Katalog izložbe "Herman - Dobrić - Jules", Dom mladih "Skenderija", Sarajevo, 15-17. avgusta 1976.

2. Katalog izložbe "Fantastika - strip - društvo", "Studentski kulturni centar", Beograd, februar 1977.

3. Katalog izložbe stripova objavljenih u "Poletu" i "Studentu", "Studentski kulturni centar", Beograd, jun 1978.

4. Katalog izložbe "Novi kvadrat", Rijeka, 15-30. septembar 1978.

5. Katalog izložbe "Underground strip", "Studentski kulturni centar", Beograd, februar 1980.

6. Katalog manifestacije I Salon jugoslovenskog stripa, Vinkovci, 21-23. septembar - 1984.

7. Katalog manifestacije I Salon jugoslovenskog stripa, Vinkovci, 27. septembar - 4. oktobar 1985.

8. Katalog manifestacije II Salon jugoslovenskog stripa, Vinkovci, 7-9. novembar 1986.

9. Katalog manifestacije IV Salon jugoslovenskog stripa, Vinkovci, 2-11. septembar 1988.

10. Katalog izložbe "Flash & sinovi" (postavka stripova jugoslovenskih autora u okviru SF-konvencije "Sferakon '85"), galerija "Događanja" - Peščenica, Zagreb, 22. februar - 1. mart 1985.

11. Katalog izložbe "Beogradski strip 1935-1985", "Studentski kulturni centar", Beograd, 26. mart - 6. april 1985.

12. Katalog izložbe "Strip selekcija" (izložba recentnog hrvatskog stripa", galerija "Izvor", Zagreb, 30. maja - 21. juna 1985.

13. Katalog izložbe "Zagrebački strip 1935-1941", galerija "Nova", Zagreb, 3-22. septembar 1985.

14. Katalog izložbe "Jugoslovenski strip 1935-1985", "Salon muzeja savremene umetnosti", Beograd, 11-27. april 1986.

15. Katalog izložbe niške autorske strip-grupe ART 9, Studentski kulturni centar, Niš, oktobar 1986.

16. Katalog izložbe "NOB u jugoslovenskom stripu", "Dom jugoslovenske narodne armije", Beograd, novembar -decembar 1986.

17. Katalog izložbe 20. "Salon mladih" (blok posvećen izložbi "Stari Mačak i sinovi" postavljenoj u sklopu Salona u Omladinskom kulturnom centru se nalazi između strana 57 i 60), Zagreb, 10-26. oktobra 1988.

18. Katalog izložbe "Različita lica strip fantastike", Umetnička galerija "Stara kapetanija", Zemun, 5-17. jun 1990.

19. Katalog izložbe "Ilustracija - duh stripa", Umetnička galerija "Stara kapetanija", Zemun, 18. avgust - 30. avgust 1992.

20. Katalog izložbe "Bijenale domaćeg stripa", Umetnička galerija "Stara kapetanija", Zemun, 30. avgust - 11. septembar 1994.

21. Katalog izložbe "60 godina domaćeg stripa u Srbiji", Galerija "Likovni susret", Subotica, 24. februar - 24. april 1994.

Bibliografija bibliografija i stripografija

1. Igor VIDMAR: "Strip", revija za film in televizijo, "Ekran" Vol 1 (letnik XIII) 9-10/1976, 62-64. strana, Zveza kulturnih organizacij Slovenije, Ljubljana, 1976.

2. Darko VENTURINNI: Bibliografija Ivice BEDNJANECA, Ivica Bednjanec "Nježni sport", str. 159, "Mladost", Zagreb, 1980.

3. "O autoru i njihovim radovima" (biografije i stripografije predratnih jugoslovenskih autora), Slavko DRAGINČIĆ i Zdravko ZUPAN "Istorija jugoslovenskog stripa" (I tom), str. 127-148, "Forum-Marketprint", Novi Sad, 198.

4. Zoran ĐUKANOVIĆ: "Hronologija tekstova posvećenih etabliranosti i alternativi u stripu", časopis za kulturu, književnost i društvena pitanja "Istra", br. 6-7/1986, str. 103-105, "Istarska naklada", Pula, 1986.

5. Veljko KRULČIĆ: Biografija, bibliografija i stripografija Andrije MAUROVIĆA, Veljko KRULČIĆ "Maurović", str. 309-311, "Istarska naklada", Pula, 1986.

6. Jugoslovenski SF strip, odrednica u enciklopediji naučne fantastike Zorana ŽIVKOVIĆA (I tom), str. 332-335, "Prosveta", Beograd, 1990.

7. Veljko KRULČIĆ: Bibliografija stripova i bibliografija tekstova o stripu, knjiga "Put u obećanu zemlju" (12 godina stripa u "Poletu"), RS SOH Zagreba, Zagreb, 1990, str. 189-208.

< Nazad | ^ Sadržaj | Dalje >
// Projekat Rastko / Strip / 60 godina stripa u Srbiji //
[ Promena pisma | Pretraga | Mapa Projekta | Kontakt | Pomoć ]