Mihal Frencel
(1628-1706)

Posveta Petru II

"Književnost Lužičkih Srba", izbor priredio Radoslav Bratić, tematski broj časopisa "Koraci", knjiga XIX, sveska 7—8, Kragujevac 1984.

MIHAL FRENCEL (1628—1706). Završio je teologiju, radio kao sveštenik. Frencel je bio prvi koji je posle uticaja tridesetogodišnjeg rata ponovo počeo da piše na lužičkosrpskom jeziku. Smatra se osnivačem lužičkosrpske pismenosti i književnog jezika. Preveo je Novi zavet.

Presvijetli i Najvelemoćniji Care^[1],

Nepobjedivi Care i Veliki Kneže,

Dobro nam došao! Dobro nam došlo Vaše Carsko Veličanstvo i Preuzvišenost! Vašem se visokom dolasku vesele i raduju evropske zemlje: posebno cijela njemačka zemlja, još više naša Saska. Vas su odvraćali u Moskvi da se ne zatruđujete iz svoje zemlje i da nikako ne prelazite svoje granice, a ipak Vaše Veličanstvo vije štedjelo napore i velike troškove da svojom Visošću dođe k nama u našu zemlju da nas posjeti. O, Saska, posebno, ti Drezdene, krasna rezidencijo našeg Najmilosrdnijeg Izbornog Kneza i Gospodara Fridriha Augusta!^[2] Otkako postoji Drezden, mjesto koje su podigli Lužički Srbi (u lužičkosrp. tekstu: Serbija — prev.), nije se zbilo da nam dođe tako veliki car i veliki knez, koji sa mnogo hiljada i miliona svojih podanika govori našim srpskim ili sarmatskim jezikom. O, kako se Vaše Veličanstvo snizilo i k nama spustilo! Učenjaci pišu da carevi i veliki kneževi koji su vladali u Rusijskoj i Moskovitijskoj potiču od Cezara Augusta^[3] ili, u najmanju ruku, od njegove braće i bližih rođaka. Tako isto su u 500-toj Hristovoj godini u ove sarmatske zemlje sa mnogo hiljada ljudi došla trojica braće, Čeh, Leh i Rus, i postavili temelj trima kraljevinama, a to su: Češka, Poljačka i Rusijska, ili Moskovitijska. Čeh se sa svojim narodom nastanio u Češkoj, Leh se naseli u Poljačkoj, a Rus, pak, u Rusiskoj. Vaše je Carsko Veličanstvo veliki vladar. Vladate i kraljujete u Kazanu, kao i u Astrahanu, i imate pod sobom 18 kneževina. Možete da zapovijedite sve do perzijskih i medijskih granica. Iz istorijskih knjiga znamo da moskovitijski car u svim svojim oblastima i zemljama ima grčku hrišćansku vjeru i učenje.

Najponiznije javljam Vašem Carskom Veličanstvu da i mi Sasi i Srbi ovdje u Saskoj imamo apostolsku luterovsku vjeru i učenje, pa Vas najpokornije molim da milostivo izvolite primiti ove svete knjige koje sam preveo na lužičkosrpski (u luž. srp. tekstu: serbski) jezik i da ih odnesete sa sobom u Moskovitiju, da bi vaši podanici vidjeli da se u našoj Izbornoj Kneževini Saskoj javno uči i propovijeda istinska apostolska luterovska vjera i pouka.

Neka je Vaše Veličanstvo Bogu preporučeno!

Napomene:

1. Ruski car Petar Veliki (1672—1725) putovao je 1697—98. u Rigu, Holandiju, Berlin, Austriju, Sasku, Češku; Sasku je posjetio 1697.

2. August II Jaki (1670—17ZZ), saski knez izbornik od 1694—1697, kada postaje i kralj Poljske. Eksponent Petra II u borbi za poljsku krunu protiv Stanislava Lešćinskog (1677—1766), kojega je pomagao švedski kralj Karlo HII. Zbog toga je August s poljskog prestola za kreće vrijeme bio potisnut (1706—1709), da bi ga ponovo uzeo poslije Petrove pobjede nad Šveđanima kod Poltave (1709).

3. Tekst Posvete upućuje na misao da je riječ o Cezaru Oktavijanu Augustu, rimskom caru (64—14), pa riječ ispred njegova imena prevodimo sa Cezar; pri tome je u lužičkosrpskom tekstu ovdje kejžor, a inače kejžer (u smislu: car, "kajzer", ćesar). — J. K.