Crkve Krupnja

Aktuelno
Istorijat
Ustrojstvo
Vladika

Duhovnost
Istorijska biblioteka
Naslovna strana

Crkve Krupnja
[Glavni indeks]

Spomen crkva u Krupnju Svetog Vaznesenja Gospodnjeg

sa kosturnicom izginulih ratnika na Mačkovom kamenu i okolini (1932. godina)



O bitci na Mačkovom Kamenu39

Vojnici u rovovima na položaju Mačkov Kamen 1914. godine - Vojni muzej u Beogradu R-988

Posle poraza na Ceru, koji je za neprijatelja bio težak moralni udarac, neprijateljska komanda odlučuje se za novu ofanzivu protiv Srbije. Godine 1914. osmoga septembra započeta je ofanziva poznata kao „bitka na Drini". To je jedna od najkrvavijih bitaka koju je vodila srpska vojska u Prvom svetskom ratu. Kulminacija bitke na Drini bio je Mačkov Kamen na planini Jagodnji iznad Krupnja.

U vojnoj istoriji, borbe na Mačkovom Kamenu, zabeležene su kao najogorčenije, najkrvavije i najdinamičnije borbe. U očajničkom rvanju Mačkov Kamen je kao magnet privlačio obe strane i prelazio u ruke čas jednoj, čas drugoj strani i po nekoliko puta na dan.

Princ Đorđe Karađorđević na Mačkovom Kamenu 1914. godine - Album Riste Marjanovića

Neprijatelj u Lezter Krieg"-u objavljuje da se borbe na Mačkovom Kamenu tretiraju kao najkrvavije borbe „u celom srpskom pohodu"; a u Poćorekovom dnevniku je zapisano da gaje štab 16. korpusa 21 septembra izvestio, kao komandanta Balkanskih snaga, da žestina borbi na Mačkovom Kamenu „prevazilazi sve dosadašnje borbe". U operaciskom dnevniku 6. armije se takođe kaže da je borba na Mačkovom Kamenu bila „najžešća i najogorčenija od svih dosadašnjih", „Srbi su se branili sa naročitom žilavošću i preduzimali su još žešće napade".

Na Mačkovom Kamenu 1914. godine - Vojni muzej u Beogradu R7276

O žestini tih borbi najrečitije govore obostrani gubici. Od 16. do 22. septembra u ogorčenom rvanju i klanju, borenju prsa u prsa, gde su bajoneti lomili kosti ratnika, kundaci razbijali lobanje, zubi zarivali u meso, a prasak bombi i granata zagušivali bojnu viku, pored vojnika izginuo je veliki broj elitnih oficira. na Mačkovom Kamenu i okolnim položajima poginulo je 115 srpskih oficira a ranjeno 176 oficira, među kojima i princ Đorđe Karađorđević. Ukupni gubici na srpskoj strani je oko 15.000 boraca izbačenih iz stroja. Samo 22 IX neprijatelj je toga dana prebrojao 2000 mrtvih od toga 1200 svojih i 800 srpskih vojnika.

Vojnici marširaju kroz Krupanj 1914. godine - Vojni muzej u Beogradu R-7273

O ovoj bici do sada nije mnogo objavljivano jer to nije bila pobeda srpske vojske. Ostala je u senci velikih pobeda i na Ceru i Kolubari. Međutim, ova bitka ima veliki značaj, jer nije dozvolila neprijatelju da za tri dana, po Poćorekovom naređenju ovlada Jagodnjom i Sokolskim planinama već posle 13 dana teške borbe neprijatelj je totalno izmoren i desetkovan sa ukupnim gubicima 16000 izbačenih iz stroja.

Srpski narod nije dozvolio da kosti izginulih ratnika mučenika ostanu razbacane na stratištu. Odužio se senama svojih očeva dostojnim spomenicima - crkvi spomen-kosturnici u Krupnju i kapeli a Mačkovom Kamenu.


Odbor i izgradnja crkve i kosturnice

Gradnja crkve u Krupnju 1931. godine

Crkva Sv. Vaznesenja Gospodnjeg, sagrađena je velikim zalaganjem Odbora za podizanje crkve sa kosturnicom i spomenikom - kapelom na Mačkovom Kamenu.

Odbor je osnovan 1925. godine. prve nedelje po Vidovdanu na uobičajenom narodnom sastanku, prilikom vršenja pomena palim herojima na Mačkovom kamenu. U prvo vreme program rada odbora bio je mnogo uži no što se docnije uradilo. Tadašnji ministar građevina g. Milorad Vujičić, u sporazumu sa inicijatorima, predložio je da se radi boljeg izvođenja radova, osnuju dva odbora i to jedan u Krupnju a drugi u Beogradu, uzgredno da se program rada proširi. Odbor u Krupnju bio je ovako konstituisan: predsednici: prvi g. Kosta Nikolić školski nadzornik, drugi g. Milorad Milićević načelnik sreski, potpredsednici: g.g. Petar Grujičić sveštenik i Vladimir R. Popović trg., blagajnik g. Velizar K. Vučetić trg., dva sekretara i Odbor od trideset najuglednijih građana Rađevine i Azbukovice. Beogradski Odbor: predsednik g. Ljuba Jovanović predsednik Narodne Skupštine, potpredsednici g.g. Đorđe Vajfert guverner Narodne banke i Danilo Kalafatović divizijski general, sekretar g. dr. Arčibald Rajs, blagajnik g. Dragoslav C. Švabić inspektor Narodne Banke.

Članovi Odbora g.g. Milorad A. Vujičić ministar na raspoloženju, Komir Korunović arhitekta, Stevan Hadžić ministar vojske i mornarice, Miloš Radojlović inžinjer, Petar M. Lazarević predsednik Invalidskog udruženja, Milan Radosavljević predsednik Udruženja rezervnih oficira i ratnika, Edo Lukinić ministar pravde, Dragoljub Novaković glavni direktor Narodne banke i dr. Odbor u Krupnju tokom rada utoliko je izmenjen što su iz njega istupili predstavnici sreza Azbukovačkog po donetoj odluci da se crkva sa kosturnicom podigne u Krupnju a ne u Ljuboviji kako su oni želeli. Po ovom pitanju bila j e merodavna odluka nadležnih a odlučujuće istipa da su sve ratne operacije u borbama 1914. godine, a u vezi sa bitkom na Mačkovom kamenu. vođene oko Krupnja. U toku rada iz Odbora je istupilo nekoliko članova jer nisu verovali u ostvarenje zadataka koji je sebi Odbor sebi postavio. Premeštajem g. Koste Nikolića u Beograd, koji je i pored toga dalje vršio dužnost, bilo je mesto predsednika upražnjeno ali su u daljem radu, dužnost predsednika obavljali načelnici sreza Rađevskog od kojih za Odbor imaju mnogo zasluga g. Milorad Milićević, + Blagoje Stevanović i g. Dušan Sretenović. Nekoliko članova Odbora, na žalost, nije dočekalo da započeto delo vide svršeno (dr. Arčibald Rajs, Steva Hadžić, Ljuba Jovanović, Petar M. Lazarević i Edo Lukinić).

Temelj crkvi sa kosturnicom u Krupnju udaren je 22. septembra 1920. godine. Osvećenje temelja izvršio je episkop Šabački g. Mihajlo. Projekat crkve sa kosturnicom u Krupnju i kapele na Mačkovom kamenu izradio je član odbora arhitekta g. Momir Korunović, dok je izrada ovih objekata poverena g. Šimi Franoviću iz Crkvenice. Nadzorni inžinjeri bili su g.g. Dragan Stefanović iz Šapca i Bogdan Ivanović iz Ljubovije. Crkva sa kosturnicom dovedena je pod krov 1928 godine dok je spomenik sa kosturnicom na Mačkovom kamenu podignut 1929. godine. Unutrašnji radovi u crkvi izvršeni su tokom 1930. 1931. i ove godine. Ikonostas je radio g. Živorad Nastasijević akademski slikar iz Beograda, radove od drveta izvršio je g. Milutin Blaženković stolar iz Krupnja dok je ulazne stepenice i časnu trpezu radio g. Miloje S. Džagić kamenorezac iz Zavlake. U avgustu 1931. godine izvršen je prenos kostiju palih ratnika. Taj posao izvršili su vojnici bolničari po dozvoli Ministarstva vojske n mornarice gde se naročito zauzimao g. Milan J. Stanojčić artiljerijski p. pukovnik u penziji, predsednik pododbora Udruženja rezervnih oficira i ratnika u Loznici. Za crkvu sa kosturnicom vađen je kamen iz Kržave dok je spomenik na Mačkovom kamenu vađen iz Planine Prenos kamena kao i ostalog materijala izvršili su dobrovoljno seljaci iz okoline ali izvestan deo poslova morao se platiti jer je Odbor hitao da započeti posao dovrši a radovi su vršeni u jesen kada su seljaci, na koje se računalo, bili zauzeti svojim poslovima.

Spomen crkva u Krupnju

Odbor na početku rada bio je bez sredstava ali je apelom na dobre ljude. uz velike teškoće, uspeo da prikupi potrebna sredstva i započeti posao uspešno izvrši. U prikupljanju priloga naročito se istakao član Odbora g. Dragoslav C. Švabić koji je uz pripomoć g. Koste Nikolića prikupio najveći deo priloga. Odbor je pomoglo društvo knjeginje Zorke iz Beograda blagodareći zauzimanju predsednice gce. Mice Jovanović rođene Krupanjke. Eparhije episkopa g.g. Varnave, Nikolaja i Josifa istakle su se u prikupljanju priloga.

Sve radove oko podizanja crkve sa kosturnncom u Krupnju i spomenika na Mačkovom kamenu izvršio je Režijski odbor koji su sačinjavali g.g. Petar Grujičić sveštenik, Velizar K. Vučetić trg., Stanimir Vasiljević kaf. i Cvetko Vićentić trg. Odboru je stalno bio na pripomoći g. Rista V. Popović trg. iz Krupnja.40


Arhitektura i slikarstvo

Spomen crkva Sv. Vaznesenja Gospodnje, rađena je kao kombinacija sažetog upisanog krsta. Krovovi su dvoslivni pokriveni bakarnim limom. Crkva je dekorativno obrađena naročito ulazni deo sa dva stuba koja drže luk od moravskog prepleta. Zidana je od kamena sa bojišta. Crkva je delo arhitekte Momira Korunovića iz Beograda i rađena je u Srpsko-vizantijskom stilu.

Na crkvi postoje dvoje ulaznih vrata. sa zapada i severa, na kojima su tehnikom duboreza predstavljeni krstovi - pletenice. Pored zapadnih ulaznih vrata nalazi se ploča na kojoj je zabeleženo, da je ovu crkvu poslednji put posetio Nj. V. Aleksandar Karađorđević 1934. godine pred svoju pogibiju.41

Tajna večera - detalj sa ikonostasa i Polijelej od ratnih trofeja


U hramu se ističu šest masivnih granitnih stubova koji drže kupole.

Vrlo lep je polijelej urađen od ratnih trofeja - metaka, bajoneta, sablji p granata. Kao i dva čiraka, isto tako urađena od ratnih trofeja, poklon Sokolskog društva iz Beograda

Ikonostas je zidanog tipa, prema planu arh. M. Korunovića. Ikone na ikonostasu rađene su u „Al seco" tehnici i rad su akademskog slikara Živorada Nastasijevića iz Beograda. Visina ikonostasa je 7,80 m, a širina 8,80 m.

 

 

Sveštenik protojerej Živojin Panić

Ikone na ikonostasu prema datoj šemi:

1. Sv. Arhiđakon Stefan-đakonska vrata, ulje na platnu

2. i 3. Sv. Blagovesti - dveri, ulje na platnu

4. Sv. Arhanđel Mihailo-đakonska vrata, ulje na platnu,

5. Sv. Sava

6. Presveta Majka Bogorodica sa Gospodom Isusom Hristom

Sveštenik protojerej Jakov Živanović

7. Gospod Isus Hristos

8. Sv. Jovan Krstitelj.

9. Sv. Vaznesenje Gospodnje

10. Sv. Vavedenje

11. Anđeo (dopojasni)

12. Sv. Tajna večera

13. Anđeo (dopojasni)

14. Silazak Sv. Duha

Sveštenik protonamesnik Dragan Alimpijević

15. Sv. Preobraženje

16. Sv. Rođenje Gospoda Isusa Hrista

17. Sv. Vaskrsenje Hristovo

18. Sv. Krštenje Gospoda Isusa Hrista

19. i 20. Presveta Bogorodica i Sv. Jovan

21. Krst-Raspeće

 

Patrijarh German u Kosturnici u Krupnju 1968. godine

Na samom ikonostasu su vidljive pukotine. Razlog tome jeste što u drugom svetskom ratu, septembra 1941. godine, kada je Krupanj bombardovan, crkva nije srušena iz razloga što se avionska bomba zarila u zid oltara nije eksplodira. Bomba je kasnije demontirana, ali dolaskom kaznene ekspedicije oktobra 1941. godine, koja je Krupanj spalila do temelja i streljala nevine građane, ova bomba je ponovo napunjena eksplozivom i aktivirana. u ovoj eksploziji, manje snage, stradao je deo oltara i kosturnice.

Značajne obnove i radovi u ovom hramu bili su: 1960, 1968, 1971, 1973, 1983 i 1992. godine. U toku ovih godina crkva je dekorativno omalana, promenjen je drveni pod teracom, kompletno sanirana kosturnica od posledica rata, freskopisana od slikara Dragana Bjelogrlića, na crkvi zamenjen dotrajali lim bakrom, i dr.42

Godine 1994. Osvećena je novoizgrađena zvonara visine 22 metra.

Srebrni venac Nj. V. Kralja Aleksandra Karađorđevića

Ulaz u kosturnicu nalazi se uz crkvu sa južne strane. Kompletno je sanirana od posledice rata po projektu arhitekta prof. Aleksandra Sekulića i Dragomira Tadića. U kosturnici pored kostiju izginulih ratnika čija se imena nalaze na mermernim pločama u samoj crkvi, oplemenjena je unutrašnjost odgovarajućim eksponatima autora sveštenika Aleksandra Đurđeva.
Na radu obnove ovoga hrama ističemo rad počivšeg sveštenika protojereja Žike Panića: sveštenika protojereja Jakova Živanovića koji je ceo svoj radni vek posvetio ovome hramu, kao i mladom svešteniku protonamesniku Draganu Alimpijeviću.

 

Sa proslave 1992. godine
Sa proslave 1992. godine
U Kosturnici danas
U Kosturnici danas
Spomenik na Mačkovom Kamenu

Izvori i literatura

39 Aleksandar Đurđev, Proslava 80- godišnjice bitke na Mačkovom Kamenu, Valjevo 1994; Veliki rat Srbije za oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca, knj. II, Beograd 1925: Mitar Đurišić, Bitka na Drini 1914, Beograd 1969.

40 Radivoje Marković, Spomenica Mačkov Kamen, Krupanj 1932; Srpska pravoslavna crkva 1920-1979, Beograd 1971; Arhiv Srbije, Odbor za podizanje spomen-crkve u Krupnju.

41 Jakov P. Živanović, Vreme isto kao i 1914. godine, Pravoslavlje, 665/1994.

42 Jakov P. Živanović, Vreme isto kao i 1914. godine, Pravoslavlje, 665/1994.


// Eparhija Šabačko-Valjevska / Crkve Krupnja //
[ Aktuelno | Istorijat | Ustrojstvo | Vladika | Svetinje | Duhovnost | Istorijska biblioteka]
[ Promena pisma | Mapa | Pretraga | Kontakt ]

Ńŕ áëŕăîńëîâîě Śĺăîâîă Ďđĺîńâĺřňĺíńňâŕ
âëŕäčęĺ Řŕáŕ÷ęî-âŕšĺâńęîă ËŕâđĺíňčĽŕ

Copyright ©2001 Öđęâĺíŕ îďřňčíŕ ëîçíč÷ęŕ, Ďđŕâîńëŕâíŕ ĹďŕđőčĽŕ Řŕáŕ÷ęî-âŕšĺâńęŕ,
ŇČŔ Łŕíóń č ŕóňîđč ďîĽĺäčíŕ÷íčő ŕóňîđńęčő ďđŕâŕ. Ńâŕ ďđŕâŕ çŕäđćŕíŕ.

Ęîíňŕęň ŕäđĺńŕ: webmaster@svecovek.org.yu