Slobodan Ivkov: 60 godina stripa u Srbiji

Završio je 1972. likovni odsek na novosadskoj Višoj pedagoškoj školi. od 1979. živi u Gornjem Milanovcu, gde radi kao likovni urednik u redakciji stripa "Dečjih novina". Karikaturom se bavi od 1969. godine, a stripom od 1971. Izlagao je na svim važnijim jugoslovenskim grupnim izložbama specijalizovanim za strip. Stripove je objavljivao u "Politikinom zabavniku", "Biser stripu", "Strip zabavniku", "Yu stripu", "Gigantu"... Osvojio je 1973. nagradu za karikaturu "Ikar", 1978. treću nagradu za strip lista "Kepes ifjusag", 1979. nagradu lista "Borba", 1979. treću nagradu za strip u "Roshe d'Antheon" (Francuska)... Često izlagao na smotri karikaturista "Pjer".

Askanio Popović

Beograd, 24. novembra 1949.

Na odseku grafičkog dizajna završio je Školu za industrijsko oblikovanje u Beogradu. Studirao na beogradskoj Likovnoj akademiji - slikarski odsek. prvi objavljeni strip mu je "Armon sa zvezda" ("Yu strip", 1979), a za njim su usledili "Mogli, dečak iz džungle" ("Kekec", 1980), "Maja" ("Praktična žena", 1979-1981.) "Vremeplovac" ("Yu strip", 1981) i "Rambold" ("Naš strip", 1984). Učestvovao na grupnim izložbama stripa. Na licencnom serijalu "Tom i Džeri" radio od 1984. do 1985. za zagrebački "Vjesnik". Živi u Beogradu.

Jugoslav Vlahović

Beograd, 1949.

Fakultet za primenjene umetnosti, grafički odsek (prof. Bogdan Kršić) završio 1974. Sarađivao u "Ježu", "Večernjim novostima", "Radu", "Glasu ekonomista Jugoslavije"... Od 1976. sarađuje sa "NIN"-om, prvo na rubrici "Mala anatomija" Juga Grizelja, od 1978. je stalni ilustrator-karikaturista, a od 1984. urednik ilustracija ovog lista. Karikature mu prenose skoro svi jugoslovenski i brojni inostrani listovi i časopisi: Int. Herald Tribune, Charlie Hebdo, Pardon, Der Spiegel, Die Zeit, Remscheider Generalanzeiger, La Republica, Rinascita, Times of India, Dikobraz, Spilky, Krokodil, Apropro, Stockholm's Tidnigen, Ny dag i drugi. Saradnik je i "The New York Times"-a i "Wiener-Journal"-a. Izlagao na kolektivnim izložbama ULUPUDS-a, EKIPE A3 grupe JUNIJ, izložbena karikatura u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju, Montrealu, Marostici, Tolentinu, Ankoni, Knokke-Heistu, Gabrovu, Atini, Tokiju, Istambulu itd. Priredio preko četrdeset samostalnih izložbi karikatura i grafika u Jugoslaviji (Beograd, Novi Sad, Valjevo, Zagreb, Osijek, Apatin, Kragujevac, Ub, Bar, Užice, Ljubljana, Mostar, Lazarevac, Skoplje, Trstenik, Herceg Novi), Poljskoj (Krakov), Francuskoj (Pariz, Dre, Rube, Lion, Vensan), SAD (Njujork), Austriji (Grac, Celovec, Beč), Finskoj (Helsinki), Nemačkoj (Remšajd, Hanover, Vupertal, Bon). Nagrade: I nagrada za vazduhoplovnu karikaturu 1971. i 1975, Plaketa "Pjer" 1977, Plaketa Majske izložbe ULUPUDS-a 1982, Godišnja nagrada ULUPUDS-a 1977 i 1981, Plaketa "Zlatnog pera" 1984, i na Sajmu knjiga u Beogradu. Internacionalne nagrade: Druga nagrada UNESKO-a 1972, Grand Prix Internacionalnog salona antiratne karikature u Kragujevcu 1981, Specijalne nagrade svetske Galerije karikatura Skoplje 1982, Grand Prix Komiteta za kulturu Bijenala humora i satire Gabrovo 1983. i Plakete Jomiuri Šimbun (Tokio, Japan).

Autor je ilustracije za veći broj knjiga (Milovana Vitezovića, Gabriela Lauba, Bore Đorđevića) i omota ploča rok-muzike (kompletna "Riblja čorba" i dr.), 1974, štampa bibliofilsko izdanje knjige karikatura "Veni, vidi, vic" na FPU. 1981. izdaje mapu "Slikari i voajeri" sa 24 grafike u saradnji sa "Srećnom galerijom" SKC Beograd. Objavljuje 1986. knjigu karikatura "Rasvetljen slučaj", izdavač Književne novine iz Beograda, a 1991. knjigu "Jugoslav Vlahović" kod istog izdavača. Uradio scenografiju za komediju "Zlatno tele" Iljfa i Petrova u u Narodnom pozorištu u Beogradu. Radovi su mu uvršteni u Internacionalnu antologiju karikatura "Skona skamt" u izdanju Bra Bocker, Švedska, 1985. i u kolekcijama Muzeja savremene umetnosti i Muzeja primenjenih umetnosti u Beogradu, Muzeja karikature u Gabrovu (Bugarska) i Sammlung zbirci u Bazelu (Švajcarska).

Među njegovim radovima mnogobrojni su stripovi. Crteži groteskne stilizacije spontano organizovani u formu stripa ujedno su često i inovacije u medijumu. Obimnija istraživanja Vlahović je obavljao na početku karijere, dok sada ovu grafičku disciplinu koristi prema potrebi i u kombinaciji sa karikaturom.

Dušan Petričić

Beograd, 1946.

Diplomirao je 1969. na grafičkom odseku Akademije za primenjene umetnosti u Beogradu. Od 1969. je radio kao karikaturista dnevnog lista "Večernje novosti", a od 1987. je bio vanredni profesor na katedri grafike beogradskog Fakulteta primenjenih umetnosti. Pored karikature bavio se ilustracijom, plakatom i animiranim filmom. Od početka devedesetih živi u Kanadi. Ilustrovao je knjige: "Još nam samo ale fale" Ljubivoja Ršumovića, "Nevidljiva ptica" Ljubivoja Ršumovića, "Koš" Ljubodraga Simonovića i Ljubivoja Ršumovića, "Dežela animiranih čudes" Ranka Munitića i Lojze Kovačiča, "Priča o detinjstvu" Nikole Tesle, "Sedi da razgovaramo" Duška Radovića, "TV kuvarice" Duška Radovića, "Guliver" Džonatana Svifta, "Hrabri krojač" braće Grim, veliku slikovnicu "Ulica vrvulica" i druge. Objavljena mu je monografija-knjiga karikatura "Luda kuća", 1986. ("Književne novine", Beograd) i "Još luda kuća" 1990 ("Rad", Beograd). Dobitnik je velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada: za karikaturu: "Pjer" 1968. i 1982, Gran-pri u Tokiju i Skoplju 1971, srebrne medalje u Turskoj 1984. i 1985, Gran-pri u Tokiju 1985; za ilustraciju: Zlatno pero Beograda 1972, nagrada Oktobarskog salona 1972, prve nagrade na Sajmu knjiga u Beogradu 1973, 1975. i 1989, nagrada Neven 1974, nagrada Mlado pokoljenje 1975, bronzana medalja na Sajmu knjiga u Lajpcigu 1974, bronzana medalja na Sajmu knjiga u Moskvi 1975, srebrna medalja, na Sajmu knjiga u Lajpcigu 1976, nagrada Zmajevih dečjih igara 1987, Zlatno pero za knjigu Luda kuća u Amsterdamu 1986, Levstvikova nagrada u Ljubljani 1988. i Oktobarska nagrada grada Beograda za likovne i primenjene umetnosti 1976. Karikature i stripove je objavljivao u svim značajnijim jugoslovenskim novinama i časopisima i u inostranstvu (The New York Times, The Yomiuri Shimbun, Nebelspater, Wiener Journal). Samostalne izložbe imao je u Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, Paraćinu, Sarajevu i Parizu. Formu stripa je, kao i ostali ovde predstavljeni profesionalni karikaturisti često koristio spontano, prema potrebi

Franja Straka

Čerevič, 13. decembra 1952.

Živi u Beočinu. Zaposlen u fabrici cementa. Stripove i karikature od 1976. objavljuje u "Stripoteci", "Dnevniku", "Osmehu", "Mladosti", "Sremskim novinama", "Glasu omladine", "Val stripu", "Cementu"... Strip "Ajk" jedno vreme je redovno izlazio u listu "Mladost" u kome se u borju 81 od 27. februara 1989. nalazi beleška o autoru.

Dušan Vukojev - Duda

Borovo, 3. avgusta 1948.

Osnovnu i srednju školu završio je u Somboru. Živi u Novom Sadu. Tehnički je urednik reklamnih izdanja "Dnevnika". Objavljivao je strip "Šrafko" (od 1974. u "Politikinom zabavniku" izašao je preko 200 kaiševa), "Rundi" (štampan u "Politikinom zabavniku" od 1978. do 1982. kada počinje da se pojavljuje u "Nevenu", u kome i danas izlazi - ukupno izišlo preko 400 kaiševa), "Šnufdle" (od 1979. u "Stripoteci" izlazi oko 100 kaiševa) i "Koko" (od 1981. u "Stripoteci" izišlo preko 100 tabli). Učestvovao na nekim specijalizovanim grupnim izložbama u Novom Sadu i Vinkovcima. Osvojio je nekoliko plaketa i diploma na ovim smotrama.

Radič Mijatović

Mramorak, 4. jula 1949.

Posao montera centralnog grejanja (VK monter) obavljao punih sedamnaest godina u preduzeću "Novomont", sve dok se kao crtač stripova nije zaposlio u novosadskom "Dnevniku". Živi u Novom Sadu. Objavljeni stripovi: "Zeka" (časopis "Zeka" iz 1970. godine), "Mylysaw" ("Zeka", 1971.), "Gvozden i Nebojša" ("Politikin zabavnik", 1978), "Mika Muštikla" ("Stripoteka", 1978), "Krapinko" ("Yu strip", 1979), "Kosmo" ("Strip zabavnik", 1982), "Lijanko" ("Neven", 1982), "Lun - kralj ponoći" (timski rad sa S. Pajakom i M. Lebovićem za izdavača "Dnevnik")... Za strip "Krapinko" je 1979. na konkursu izdavača "Dečje novine" primio treću nagradu. O Mijatoviču postoji beleška u "Kuririma" ("Dečje novine") br. 40 iz 1971. godine.

Dušan Reljić

Novi Sad, 1948.

Od 1969. živi u Beogradu. Studirao je filozofiju i psihologiju. Jedanaest godina bio je tehnički urednik i novinar dnevnika "Borba". Od 1984. bavi se samo stripom. Do sada je objavio oko tri hiljade tabli i kaiševa u "Politikinom zabavniku", "Yu stripu" i ostalim izdanjima "Dečjih novina", "Vjesnikovom" magazinu, "Erotika", "Popaju", sindikalnom listu "Rad", "Ježevim" edicijama, "Studentu", "Mladosti" (detaljnija beleška o Reljiću se nalazi u br. 18 od 19. maja 1986), "Omladinskim novinama", "Vidicima", "Reviji 92", "Banjalučkom glasu", "TV novostima"... Radovi su mu uglavnom groteskne stilizacije, najčešće su namenjeni mlađem uzrastu, ali se povremeno bave i svakodnevnim problemima. Neki od likova su namenski rađeni za određene slojeve publike, imena su im lako pamtljiva i postigli su velik uspeh kod čitalaca. Takvi su: akcijaš Vasa Trasa ("Akcijaške omladinske novine"), radnik Radiša (sindikalni list "Rad"), Sima Karambol, Štedljivko, Aligator Ale, serije "Dekameron", "Družina Kliker", "Orion" i "Dejan". Bio je član strip-grupe "Beogradski krug 2". Osamdesetih je radio za "Vjesnik" licencne stripove ("Tom i Džeri", "Bil i Bul"...), da bi kasnije počeo samostalno da ovakva ostvarenja ("Paja Patak", "Komandosi", "Paperpot"...) plasira u inostranstvu za francuske, engleske, holandske, finske i švedske izdavače. Trenutno živi i radi u Grčkoj.

Željko Pahek

Županja, 1954.

Završio je, po dolasku 1978. u Beograd, Višu pedagošku školu. U ovom gradu i danas živi i radi. Prvi rad objavio je u "Studentu" br. 10/1979, a zatim u "Vidicima" br. 2/1979, posle čega je nastavio uspešnu seriju u "Politikinom zabavniku" ("Svemironičari"), "Yu stripu" ("Astroiđani"), "Našem stripu" ("Robeo i Rulijeta"), "Stripoteci" (serija kratkih stripova), "Spunku", "Profilu" i mnogim drugim jugoslovenskim časopisima. Preokupacija su mu siže naučnofantastičnih sadržaja. Pored crtanja, bavi se i pisanjem scenarija (Dragan Bosnić, Dragan Savić...). Dugogodišnji je ilustrator "Politikinog zabavnika". Član je ULUPUDS-a. U inostranstvu mu je štampan album "Bilo jednom u budućnosti" (Nemačka), a učestvovao je 1989. i u internacionalom projektu "Durchbruch", kada je povodom rušenja Berlinskog zida 27 evropskih majstora, među kojima i dva naša - Kerac i Pahek, crtalo stripove na tu zadatu temu. Na prvom Salonu jugoslovensko stripa u Vinkovcima 1984. osvojio je priznanje za najbolji inovacijski strip, 1983. Na "Zlatnom peru Beograda" nagradu za strip i iste godine za seriju "Astroiđani" nagradu "Smeli cvet" koju je dodeljivala Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Srbije (RK SSC). Za vreme delovanja strip-grupe "Beogradski krug 2" bio je jedan od najaktivnijih članova.

Sibin Slavković

1954.

Živi u Novom Sadu. Zaposlen u "Forum Marketprintu". Počeo je kao strip-crtač i ilustrator u izdanjima "Dečja novina". U periodu od 1979. do 1983. bio je veoma uspešan urednik "Yu stripa". Bo je i član strip-grupe "Beogradski krug 2". Živeo u Pančevu. Pošto je prešao u Novi Sad i "Forum", crtao licencnog "Tarzana". Za vreme samostalnog rada na stripu, nastao je zapaženi serijal "Vendes".

Branislav Kerac

Novi Sad, 1952.

(Ostali podaci o autoru se nalaze na str. 193)

Branko Plavšić

Bosanski Novi, 1. jula 1949.

Već kao učenik objavljivao je u "Malim novinama". Samo dva stripa je samostalno kreirao: pod uticajem Artura del Kastilja svesku "Keli Brando" i svesku sa NOB-tematikom, traženom tokom šezdesetih kada je i delovao. Obe priče objavljene su izdanju "Dečjih novina" šezdesetih. Do danas isključivo radi po tuđim likovima ili samo tušira predloške u olovci svojih kolega. Za prvog izdavača realizovao je po likovima stripa Radivoja Bogićevića "Blažo i Jelica" i Desimira Žižovića - Buina "Mirko i Slavko" neke epizode. Jedno vreme živeo i radio "bez papira" u Nemačkoj, u studiju Waltera Neugebauera. Pored mnoštva ilustracija, crtao je epizode sa zadatim likovima "Piccolo Steinere" i "Fix und Fox". Po povratku u zemlju, za "Dnevnik" počeo rad na licencnom "Velikom Bleku" i po scenariju Dušana Vukojeva strip "Kameleon". Od početka osamdesetih uglavnom tušira licencnog "Tarzana" za koga postavku u olovci rade crtači novosadskog "Foruma", većinom Branislav Kerac. Sa ovim autorom Plavšić sarađuje i na njegovim autorskim ostvarenjima. Sam ističe uticaje Hala Fostera i Aleksa Rejmonda na svoj stil.

Zdravko Zupan

Zagreb, 7. februara 1950.

Živi u Beogradu. Vodeći je istoričar domaćeg stripa. Prvi strip objavio je u listu "Mali Jež" 1965. godine. Već 1967. postao je stalni saradnik "Dečjih novina" iz Gornjeg Milanovca. Najpoznatija serija mu je "Zuzuko". Od 1983. do 1988. sa scenaristom Lazarom Odanovićem crtao licencni serijal "Tom i Džeri" za zagrebački "Vjesnik". Poslednjih nekoliko godina prema tekstovima uglednog evropskog scenariste Francoisa Corteggianija za časopis "Le Journal de Mickey" crtao je strip "Miki Maus" ("Mickey Mouse"). Pored crtanja, bavi se istorijom i kritikom naše "devete umetnosti". U saradnji sa Slavkom Draginčićem, tada urednikom "Stripoteke", 1986. objavio je prvi tom "Istorije jugoslovenskog stripa" u kojoj je prikupljena istoriografska građa o stripu od dvadesetih godina ovog veka, pa sve do 1941. Organizator ili jedan od organizatora više značajnih izložbi stripa. Na četvrtom vinkovačkom Salonu jugoslovenskog stripa 1988. pripala mu je nagrada za teorijski doprinos razvoju domaćeg stripa. Od 1988. uređuje i izdaje fanzin "Cepelin". Član ULUPUDS-a od 1987. Iste godine primio je priznanje OK SSOV i "Strip kluba 85" iz Virovitice (nagrada "Fra Ma Fu" nazvanu po pseudonimu Franje Martina Fuisa, a za poseban doprinos razvoju jugoslovenskog stripa). bio član strip-grupe "Beogradski krug 2". U listu "Mladost" br. 36 od 2. marta 1987. postoji opširna ilustrovana beleška o njegovom radu.

Milan Pop Novakov

Vladimir Vesović

Beograd, 6. februara 1956.

Završio likovni odsek na beogradskoj Višoj pedagoškoj školi i grafiku na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Živi u Beogradu kao slobodni umetnik. Član je ULUPUDS-a. Bavi se i animiranim filmom. Prve stripove objavio 1980. u omladinskoj štampi ("Student", "Mladost"....). Kasnije, publikovao je u "Yu stripu", "Kekecu", "Eks almanahu", "Alefu", "RS magazinu"... Izlagao je na vinkovačkim "Salonima jugoslovenskog stripa", na "Zlatnom peru Beograda", "Majskoj izložbi" i još nekim grupnim strip-izložbama. Na "Zlatnom peru Beograda" 1988. pripala mu je nagrada za strip. Jedan je od osnivača strip-grupe "Beogradski krug 2" nastale krajem sedamdesetih, škole stripa u Narodnom univerzitetu "Braća Stamenković" početkom devedesetih i pokretač specijalizovanog časopisa "Tron" (izdavač: "Orbis", Beograd) 1992. godine. U "Mladosti" br. 63 od 4. aprila 1988. postoji beleška o njegovom radu.

Dragan M. Savić

Mostar, 11. april 1957.

Od 1958. živi u Zemunu. Prvi radovi vezani su za strip (scenariji, crteži i ilustracije) objavljene su mu 1982. Od 1992. urednik stripa u beogradskoj izdavačkoj kući "Orbis". Između ostalog, jedan od pokretača, a kasnije i glavni i odgovorni urednik veoma uspešnog časopisa "Tron".

Dragan Bosnić

Pančevo, 13. aprila 1960.

Diplomirao je na beogradskom Fakultetu primenjenih umetnosti 1986. godine i to na odseku za monumentalno slikarstvo. Od 1985. je član ULUPUDS-a. Živi u Zemunu kao samostalni umetnik. Prva ostvarenja su nastala kao rezultat druženja sa Bojanom Đukićem, a objavljena su 1980. u "Yu stripu". Od tada je publikovao u "Studentu", "Vidicima", "Kekecu", "Mladosti", "Zmaju", "Spunku", te još mnogim domaćim časopisima. Osim po scenarijima Bojana Đukića, radio je i po predlošcima Marka Fančovića, Željka Paheka, Dragana Savića, Slobodana Ivkova i još nekih saradnika. Autor je obimne strip-biografije "Vuk za početnike" (izdavač je 1987. bio beogradski SIC), za koju je tekst pisao Bora Đoković. Ponekad se bavio i adaptacijom poznatih SF-pripovedaka. Od ovakvih ostvarenja najzapaženija su "Posle četvrte smrti" i "Nema povratka sa Elbe", oba nastala po pričama Roberta Šeklija, a objavljena u "Yu stripu". Izlagao je na mnogobrojnim izložbama u zemlji ("Zlatno pero Beograda", "Majska ruža"...) i inostranstvu (Festival humora i satire u Montrealu). Na konkursu u Ribnici 1986. za jednotabloidni strip bez naslova primio je treću nagradu. Ovo delo je štampano u "Mladosti" br. 38 od 30. marta 1987.

Bojan M. Đukić

Beograd, 9. aprila 1956.

(Ostali podaci o autoru nalaze se na str. 205).

Darko Perović

Aranđelovac, 14. juna 1965.

Živi u Beogradu. Nekoliko godina, zajedno sa Rajkom Miloševićem Gerom proveo u Španiji. Objavljivao je u "Vidicima", "Yu stripu", "Patku", "Oscaru", "Tronu" i u nekoliko španskih časopisa. Za svoj strip "Brek" koji je premijerno u nastavcima štampan u "Yu strip magazinu", a na jednom mestu sabran u albumu "Brek" izdavača Jakima Puškaša ("Kondor", Lipovljani), dobio je 1987. nagradu za strip godine omladinskog lisa "Polet". Na četvrtom vinkovačkom Salonu 1988. osvojio je nagradu za scenario. Uglavnom je pisao po svojim literarnim predlošcima, ali su ipak neka od njegovih najefektnijih ostvarenja nastala po scenarijima Sančeza Abulija (znamo ga po svetskom hitu "Torpedo 1936") i Oskaribara.

Branko Nikolić

(Podaci o autoru nalaze se na str .44)

Tošo Borković

Han Pijesak, 1953.

Od 1960. boravi u Rumi, u kojoj je završio srednju elektrotehničku školu. Bavio se mnogim poslovima. Između ostalog bio je i prodavac novina. Osnovna delatnost mu je karikatura, pa je 1984. posao karikaturista beogradskih "Večernjih novosti". No, nastavio je da živi u Rumi. Beleška o njemu objavljena je u listu "Mladost" br. 59 od 8. februara 1988. Strip mu pogodna forma za artikulisanje ideja koje se baziraju na karikaturi. Najznačajnija serija mu je "Toša" koji je u kaiševima gotovo svakodnevno od 13. oktobra 1986. objavljivan u dnevniku "Borba". Štampano je preko 400 kaiševa, na žalost nenumerisanih. Uglavnom su bili bez teksta, ili je bio upisan u obliku didaskalija. Borković se u "Toši" čas bavio čistim gegom, čas zanimljivim dvosmislenim vizuelnim pričicama lako primenjivim na svakodnevne svetske i domaće političke prilike, a čas jasno određenim čisto političkim temama, nedvosmisleno satiričnim. Druga važna serija su "Gobosi" ("Goli i bosi") koja je u vertikalnim kolornim kaiševima krajem osamdesetih u nedeljniku "Osmica" ("Novosti 8") erotskim humorom bojila humorističku stranicu. Nagrade: prva na konkursima "Pjer" 1984, 1988 i 1992. "Zlatna urma" u Bordigeri 1981, prva u Berlinu 1982, Brazilu (Sao Paolo) i Japanu, kao i više drugih, trećih nagrada i specijalnih priznanja u Holandiji, Poljskoj, Italiji i Turskoj. Na vinkovačkom Salonu 1988. pripala mu je glavna nagrada za groteskni strip.

Milan Ilić - Laki

Rođen u Beogradu. Živi u Beogradu. Trenutno boravi u Beču gde radi kao dizajner.

Rajko Milošević - Gera

Beograd, 1959.

Odrastao u Beogradu. Trenutno živi u Španiji (Barselona). Bavi se i muzikom - izvanredan je bluz-muzičar. U Beogradu svirao u "Strip bluz bendu", a u Španiji u "Custom blend"-u. Za vreme boravka u našoj zemlji bio je orijentisan uglavnom na vestern-stripove. "Elmer Džounsa" je 1982. objavio u "Yu stripu", "Čak Lorimera" 1983. u "Yu strip godišnjaku", "Živ ili mrtav" u "Našem stripu" 1984, a "Teksaške jahače" u "Forumu Marketprintu". Za ovaj poslednji rad pripala mu je nagrada koja se 1986. dodeljivala na trećem vinkovačkom Salonu jugoslovenskog stripa najboljem realističkom domaćem ostvarenju. Po odlasku u Španiju, okrenuo se crnohumornim, grotesknim urbanim temama. Posle štampanih tih kratkih storija van naših granica, imali smo priliku da ih vidimo i u ovdašnjem specijalizovanom časopisu "Tron". Većinu vesterna izveo je po scenarijima Dragana Savića. Sada sarađuje sa Špancem Oskaribarom.

Dušan Bunardžić

Arilje, 12. aprila 1954.

Osnovnu školu i gimnaziju završio u Užicu, a odsek za slikarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti 1979. u Beogradu. Živi u Užicu kao slobodan umetnik. Od 1983. stripove objavljuje u izdanjima "Dečjih novina" ("Yu strip", "Yu strip godišnjak" i "Eks almanah"), a od 1989. prisutan je i u inostranstvu. Crta za izdavačke kuće "Bastai" i "Ehapa". Učestvovao na grupnim izložbama u Beogradu, Arilju, Zemunu, Užicu, Nikšiću, Titogradu (Podgorici)...

Aleksandar Milovanović - Grujica

Milan Miletić

Lapovo, 22. marta 1950.

Gimnaziju je završio u Svetozarevu, a Akademiju za likovne umetnosti (uključujući i treći stepen) u Beogradu. Živi u Gornjem Milanovcu kao slobodan umetnik. Osim stripom, bavi se i slikarstvom. Izlagao je na preko sto grupnih izložbi, a imao je i trinaest samostalnih. Kao slikar, porimio je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada. Prve radove, ilustracije, objavio je u "Politikinom zabavniku", a zatim je publikovao u izdanjima "Dečjih novina", "Foruma", "Dnevnika", "Oslobođenja"... Ilustrovao je knjige, uglavnom za BIGZ. Najomiljenije teme u stripu su mu žanrovski jasno određene: vestern i istorijski avanturistički strip. U prvom žanru najznačajnije serije su mu "Kočiz" (142 table) i "Larami" (510 tabli), a u drugom "Knez Vojislav" (46) i "Ratnici iz Arkone" (138). Objavljeni strip-albumi: "Larami", "Kočiz" i "Divlji Bil".

Dragan Pavasović

Miodrag Ivanović - Mikica

Odžaci, 20. marta 1959.

Živi u Sremskom Miletiću u Vojvodini. Tehnički je crtač. Prve table stripa rađenog po scenarijima Dude Vukojeva otkupljene su u "Forumu" 1981. godine, ali nisu publikovane. Prvi licencni strip ("Veliki Blek") za "Dnevnik" radi 1983. godine, a od 1986. uporedo crta i objavljuje domaći strip "Ninđa" za "Dečje novine". Na osnovu dosadašnjeg rada 1989. dobija priliku da u olovci kreira licencnog "Tarzana" za novosadski "Forum". Pored stripa, u ovom periodu Ivanović objavljuje i mnoštvo karikatura u "Politici ekspres", "Ježu", "Danasu", "Intervjuu"... Od 1994. crta novog junaka za "Politikin zabavnik". Učestvovao na grupnim izložbama u Vinkovcima, Beogradu, Novom Sadu....

Goran Đukić

Miodrag Krstić

Niš, 10. januara 1959.

Studirao je na pravnom fakultetu. Živi u Nišu. Radi kao službenik. Počeo je da objavljuje u "Dečjim novinama" ("Yu strip magazin"), a zatim su usledila publikovanja u sarajevskom "Oslobođenju" ("Male novine"), makedonskom "Makstripu" (Skoplje), "Srpskoj reči", "Voždovačkim novinama", "Ježu", niškom "Grafitu"... Imao je jednu samostalnu izložbu u Nišu koja je odmah i zabranjena, a učestvovao je na dve grupne. Preokupacija mu je satirični strip.

Vladimir Krstić

Milorad Žarić

Kloka kod Topole, 7. septembra 1962.

Završio grafički odsek na Srednjoj dizajnerskoj školi u Beogradu. Stalno je zaposlen u "Dečjim novinama". Živi u Gornjem Milanovcu. Sarađivao sa scenaristom Draganom Perićem. Prvi radovi su mu objavljeni u "Dečjim novinama", a sarađivao je i sa "Dnevnikom" i "Politikom" (list "Politikin zabavnik"). Najpoznatiji strip je "Šušumige" koji je publikovan u magazinu "Eks almanah".

Vujadin Radovanović - Vuja

Beograd, 12. januara 1962.

Živi u Mladenovcu. U Beogradu je boravio za vreme studija na Arhitektonskom fakultetu. Prvi strip objavio je u "Yu stripu" 1984. Izdavač "Dečje novine" iz Gornjeg Milanovca objavio mu je album "Čuvari izgubljenog vremena" (scenario: Miroslav Marić) u ediciji "Profil". Učestvovao je na više grupnih izložbi. Na konkursu za strip koji je 1987. raspisala TV Sarajevo osvojio je prvu nagradu u kategoriji stripa od jedne table ("Pogledaj dom svoj, anđele!") Zanimljivo je da je 1993. na Novosadskom sajmu osvojio i prvu nagradu za dizajn sanitarne keramike. Sredinom osamdesetih bio je član Strip-grupe "Bauhaus 7".

Rade Tovladijac

Ulcinj, 1. avgusta 1961.

U Beogradu živi od 1981. Diplomirao je na beogradskom Arhitektonskom fakultetu. Član ULUPUDS-a od 1988. Prvi strip "Šeloba" objavljen mu je u omladinskom magazinu "ITD" 1983. Serija "Ljudi za zvezde" štampana je tokom 1984. i 1985. u "Yu strip magazinu". Za "Planetu bezbednih" koja je na konkursu "Vidika" i "Yu strip magazina" 1985. osvojila treću nagradu pisao je scenario. Kreator je naslovnih stranica časopisa "Tajne", "Gigant", "Horor"... Ovim poslom bavi se od 1987. Izlagao je na sledećim grupnim izložbama: "Festival kulture mladih Srbije" 1985. u Knjaževcu, Salon stripa u Vinkovcima 1986, "Strip čarolije" na Beogradskom sajmu 1987, 31. Zlatno pero Beograda" 1989, 22. "Majska izložba ULUPUDS-a" 1990. u Beogradu, 32. "Zlatno pero Beograda" 1989, "Različita lica strip-fantastike" 1990. i "Strip ilustracije" 1992. u Beogradu. Bio član strip-grupe "Bauhaus 7".

Zoran Tucić

Šabac, 30. oktobra 1961.

U Beogradu živi od 1981. Završio Arhitektonski fakultet. Prvi objavljeni rad po scenariju Koke Ljuana mu je "Vorloh" koji je tokom 1983. pa sve do 1985. izlazio u "Yu strip magazinu". Na konkursu "Vidika" i "Yu strip magazina" 1985. sa stripom "Planeta bezbednih" (scenarista Rade Tovladijac) osvojio treću nagradu, a isto delo štampano je u zajedničkom izdanju ta dva časopisa. U 1986. objavljen mu je u "Yu strip magazinu"serijal "Niti snova o moći" (scenario Koka Ljuan). Od 1989. do 1990. crtao je za "Bastai Verlag" (Nemačka) seriju kratkih horor-priča. Izlagao je na vinkovačkom "Salonu jugoslovenskog stripa" 1984, na "Festivalu kulture mladih Srbije" u Knjaževcu 1985, "Strip 1935-1985" u beogradskom Studentskom kulturnom centru, na "Zlatnom peru Beograda" 1987, na "Strip-čarolijama" Beogradskog sajma 1987. i na "Različitim licima strip-fantastike" u zemunskoj galeriji "Stara kapetanija" 1990. U saradnji sa scenaristom Zoranom Stefanovićem kreirao album stripova po pričama Milorada Pavića. Knjiga izlazi ovih dana. Bio je član strip-grupe "Bauhaus 7".

Zoran Janjetov

Subotica, 1961.

Od 1969. živi u Novom Sadu. završio je Srednju dizajnersku školu i odsek slikarstva na novosadskoj Akademiji umetnosti. Prve vinjete i kraći strip je objavio u "Glasu omladine", a zatim stripove publikacije u "Studentu", "Vidicima", "Mladosti", "Nevenu", "Malom nevenu", "Omladinskim novinama", "NON"-u, "Džuboksu", "Maslačku", "Yu stripu", "Cepelinu", "Uj Symposionu"... Naslovne stranice, ilustracije i fragmenti stripova nalaze se u "Književnoj reči", "Politikinom zabavniku"... Najpoznatiji autorski rad mu je "Bernard Panasonik", koji je kao serija u nastavcima objavljivan sredinom osamdesetih u "Yu stripu", a u obliku albuma štampan u izdanju "Bizzarta" (Beograd) 1990. godine. Na trećem Salonu jugoslovenskog stripa u Vinkovcima 1986. dobio je nagradu za ilustraciju naslovne strane "Yu strip magazina" br. 79/80. Kratka biografija i malo poznati strip štampani su u "Mladosti" br. 47-48 od 3. avgusta 1987. Posle zapažene izložbe jugoslovenskog stripa u Parizu 1986, pozvan je da za Francuze nastavi crtanje serije "Avanture Džonija Difula" (sada "Detinjstvo Džonija Difula") scenariste Žodorovskog i crtača Mebijusa. Osim stripom bavi se i muzikom (vokal rok grupe "Heroina"), kao i grafičkim dizajnom (dizajn časopisa "Polja", nagrađeni omot ploče grupe "Oktobar 1864"...)

Božidar Milojković - Bam

Sremska Mitrovica, 28. decembra 1952.

Od 1959. živi u Beogradu. Završio višu ekonomsku školu. Prve radove objavio u "Ježu" 1975. a zatim smo njegova dela sretali u "Studiju", "Čvorku","Popaju" i "Ekspres politici". Od 1980. stripove objavljivao u izdanjima "Dečjih novina" ("Eks almanah", "Mini strip" i "Yu strip"). Sećamo se "Pere Palice" i "Pacera". Publikovan je i u fanzinu "Kontejner" 1987. Izlagao je na grupnim izložbama u Vinkovcima, u Bugarskoj, Grčkoj, Kanadi (Montreal) .... Trenutno je najozbiljniji kandidat za nastavak rada na svetski poznatim serijama svog velikog uzora, Francuza Andre Frankena "Gaša" ("Gaston Lagaffe") i "Crnjaci" (Idees Noires").

Slaviša Ćirović

Nikola Maslovara

(Podaci o Maslovari nalaze se na str. 43)

Nenad Vukmirović

Beograd, 1963.

Odrastao u Beogradu. Od pre nekoliko godina živi u Holandiji. Uglavnom crtao po predlošcima braće Stanišić (Mihajlo je rođen 1961. u Beogradu, odrastao na Cejlonu i u Iraku, a apsolvirao na beogradskom Pravnom fakultetu, dok je Goran rođen u Kolombu i studirao na beogradskom Fakultetu organizacionih nauka). Vukmirović je završio srednju mašinsku školu i kurs za tehničke urednike. Nije upisivao fakultet. Objavljivao je u "Mladosti", "NON"-u, "Yu stripu", "Vidicima", "Cepelinu"... Na konkursu "Yu strip magazina" i "Vidika" 1984. za strip "Pinkili" pripala mu je treća nagrada. U ediciji albuma "Kondor" izdavača Jakima Puškaša iz Lipovljana štampan mu je strip "1000 bogova Domovinije". Beleška o autoru nalazi se u "Mladosti" br. 16 od 21. aprila 1986.

Marinko Lebović

Subotica, 18. maja 1955.

Kao petnaestogodišnjak, iz Subotice se preselio u Novi Sad. Maturirao je u obrazovnom centru za dizajn "Bogdan Šuput" u Novom Sadu. Prvi rad publikovao je 1979. u "Forumu". Učestvovao je na dva vinkovačka "Salona jugoslovenskog stripa". Profesionalni je crtač stripa. Pored autorskih dela objavljenih u časopisu "Gigant", poznat je po veoma uspešnim ostvarenjima rađenim po inostranim licencama. Najpoznatiji su mu "Veliki Blek" i "Tarzan". U inostranstvo je plasirao i veliki broj horor-stripova. Ostaće zabeležen i kao jedan od crtača koji su pokušali da u ovaj medijum prenesu junaka veoma popularne serije roto-romana "Lun"-a. Sarađivao je sa izdavačima "Dnevnikom", "Forumom" i "Dečjim novinama".

Jovan Nikolić

Beograd, 29. januara 1962.

Od rođenja živi u Beogradu. Završio klasičnu gimnaziju i Pravni fakultet. Prvi rad objavio 1987. u "Studentu". Tokom 1979. i 1980. publikovao u "Studentu", "NON"-u, "Yu stripu", a od 1982. do 1985. samo u "Yu stripu". Većinu dela ostvario u saradnji sa scenaristom Vojislavom Psončakom (pseudonim Ano & Nep.). Izdavač iz Lipovljana Joakim Puškaš u ediciji "Kondor" objavio im je dva albuma. Nije izlagao.

Dobrosav Živković - Bob

Pirot, 7. maja 1962.

Živi u Beogradu. Završio je Fakultet primenjenih umetnosti, odsek za dizajn. Art direktor je agencije "Sači & Sači", predstavništva u Beogradu. Prvi strip je objavio još 1984. u "Vidicima" br. 4-5/84. Publikovao u "Mladosti" br. 22 od 14. jula 1986. (uz strip su i podaci o autoru) i specijalnom broju posvećenom konkursu 1988. kada je osvojio treću nagradu. Osim stripa veoma uspešno se bavi SF-ilustracijom (edicija "Znak Sagite", "Monolit"...). Aktivan član SF-društva "Lazar Komarčić". Tri puta nagrađen "Zlatnim perom Beograda" za ilustraciju. Nagrada "Lazar Komarčić" kao najboljem SF-ilustratoru godine pripala mu je u nekoliko mahova.

Dragan Lazarević

Rio de Žaneiro, 8. maja 1964.

Do 1986. živeo u Beogradu, gde je završio Višu trgovačku školu (odsek aranžiranje). Od 1986. do 1988. studira na odseku unutrašnje arhitekture i dizajna pariske Visoke škole moderne umetnosti. Diplomirao 1988. Prve radove objavio u "Strip zabavniku" 1986. i 1987. publikovao u "Kontejneru"!, "Oscaru" i "Val stripu", a već 1989. izašao mu je prvi samostalni album stripa u Francuskoj "Le Temoin" ("Avanture Iva Rokatanskog"). Sarađivao uglavnom sa scenaristom Lazarem Odanovićem. Od 1992. tekstove mu piše slavni francuski autor Francois Walthery ("Nataša") sa kojim kreira potpuno novu seriju "Rubina". Prvi album u Francuskoj izašao 1993, a drugi ovih dana. Uređuje novopokrenuti beogradski strip-magazin "Finesa".

Dejan Nenadov

Novi Sad, 1966.

Odrastao i školovao se u Novom Sadu. Završio Akademiju umetnosti, odsek za slikarstvo. Trenutno živi i radi u Holandiji (Amsterdam). Čim su se početkom osamdesetih pojavili njegovi prvi radovi u "Forumovim" izdanjima, vladao je jednodušan zaključak kako je reč o najvećem, do tada još neviđenom talentu na ovim prostorima. Uglavnom je radio po očevim scenarijima. Serija kratkih stripova o El Azaru sabrana je u istoimenom albumu u izdanju Jakima Puškaša (edicija "Kondor", Lipovljani). Objavljivao je u "Stripoteci", "Spunku", "Omladinskim novinama", "Yu strip magazinu"... Na konkursu "Omladinskih novina" 1983. osvojio je jednu od nagrada, dok je na konkursu "Vidika" i "Yu strip magazina" 1984. ubedljivo odneo prvu. Na trećem vinkovačkom Salonu 1986. pripala mu je nagrada kao najistaknutijem mladom autoru.

Vojislav Vasiljević - Voja

Petar Meseldžija

Novi Sad, 5. avgusta 1965.

Diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Stripom se bavi od 1981. U saradnji sa novosadskim "Forumom" objavio veći broj serijala. Izlagao na vinkovačkim Salonima jugoslovenskog stripa 1984, 1986. i 1988. Nagrađivan je na konkursima "Malih novina" iz Sarajeva 1983. i "Mladine" iz Ljubljane 1984. Od 1991. živi u Holandiji gde radi kao ilustrator.

Bojan Kovačević

Branislav Obradović

Titograd, 1948.

Živeo je u Kragujevcu, a sada je stalno nastanjen u Valjevu. Prve radove objavio je još kao srednjoškolac u "Malom Ježu". Studirao je na beogradskom Filozofskom fakultetu. Sarađivao preko grafičkih priloga sa listovima "Student", "Stradija", "Fakk", kragujevačka "Svetlost", a krajem 1969. crteže premijerno publikuje u "Ježu". Po završetku studija zapošljava se kao nastavnik istorije i geografije u jednom selu pored Valjeva. U tom periodu slao je svoja dela u "Jež", "NIN", ljubljanskog "Pavlihu", skopski "Osten"... Novinar privredne rubrike i karikaturista lokalnog lista "Napred" postao je 1977. Glavnu nagradu na konkursu "Pjer"osvojio je sa jednim geg-stripom 1981. Prvi strip "Nemirko" objavio je u listu "Svetlost" 1970, a sa kasnijim radovima ove vrste osvojio je drugu nagradu u italijanskom gradu Marostika i na još nekim konkursima. Priznanja za karikature dodeljena su mu dva puta (pored pomenutog) u Marostici (obe su treće nagrade), jedanput na Svetskoj galeriji karikature u Skoplju (1972. druga nagrada), jedanput u bugarskom Gabrovu (1973. druga nagrada)... Stripove je objavljivao i u "Yu stripu".

Zoran Kovačević

Beograd, 16. maj 1955.

Počeo je 1978. da u "Ježu" objavljuje karikature. Pod jakim uticajem je Morta Vokera ("Redov Bili"), Dika Brauna ("Hogar Strašni"...), Džonija Harta i Branta Parkera ("B. C." i "Čarobnjak iz Ida") i Mela Lazarsa (Miss Meech). Prvi strip mu je bio "Pajče poštarče" rađen za "Eureku" izdavača "Dečje novine", a ostvarenja su mu štampali "Politikin zabavnik" ("Mir među životinjama"), "OTO-zabavnik", "Tik-Tak", "Zeka", "Yu strip" ("Nićifor", "TV-mreža DDT", "Mikajlo"...), "Tom i Jerry" i "Naš strip", "Kekec", "Mozaik" ("Inspektor Mudrić")... Sarađivao je sa nemačkim izdavačem "Interpart" (radio na licencnim stripovima "Ulica Sezam", "Mece Dobrići", "Dejvid Gnom", "Alfred Kvak"...). Tvrdi da je uradio oko 2000 tabli stripa od čega 1000 za inostranstvo. Bio član strip-grupe "Beogradski krug 2". Između ostalih, sarađivao sa scenaristom Lazarem Odanovićem.