|
|
|
Zgrada muzeja je zadužbina Mirka Komnenovića, zavještana gradu testamentom iz 1940. godine sa željom da u kući bude "gradski Muzej". Mirko Komnenović je rođen 21. 09. 1870. godine u Herceg-Novom. Osnovnu školu je završio u Kotoru, a trgovačku akademiju u Mariboru. Diplomirao je na školi stranih jezika u Chateau de Luceus u Švajcarskoj. Pored maternjeg srpskog, govorio je ruski, francuski, njemački i italijanski jezik. Bio je osnivač i dugogodišnji upravnik Srpske kreditne zadruge u Herceg-Novom i Srpske sokolske župe na Primorju. Za vrijeme balkanskih ratova (1912-1913. god.) bavio se propagandnim i obavještajnim radom u korist Srbije i Crne Gore protiv Austro-Ugarske.
Za vrijeme I svjetskog rata bio je bez sudske odluke zatvoren u zloglasnom logoru Mamula. Poslije prebacivanja u Srbiju, organizuje u Rusiji dobrovoljce za srpsku vojsku na solunskom frontu. 1919. se vraća u Jugoslaviju. 1923. i 1925. biran je za poslanika Boke Kotorske u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 1930. je postavljen za predsjednika opštine Herceg-Novi. Godišnju naknadu za obavljanje tog posla je poklonio za elektrifikaciju grada. 1935. godine je treći put izabran za poslanika u Narodnoj skupštini kraljevine Jugoslavije. Bio je ministar za socijalnu politiku i narodno zdravlje. Umro je u Herceg-Novom 28. 03. 1941. pred sam napad nacističke Njemačke na Jugoslaviju. Odlikovan je jugoslovenskim ordenima Belog Orla sa mačevima, Svetog Save I i III stepena i jugoslovenskom krunom IV stepena; ruskim: Svetog Vladimira IV stepena, Svetog Stanislava V stepena i Svete Ane II stepena, francuskom Legijom časti i čehoslovačkim Oficirskim revolucionarnim krstom.
Testamentom iz 1940. godine Mirko Komnenović svoju kuću zavještava narodu, sa željom da ta zadužbina bude "Gradski muzej", da se na njoj postavi spomen ploča sa ćiriličnim natpisom "MIRKO I OLGA KOMNENOVIĆ - NARODU", a da od prihoda tog muzeja zadužbinska uprava daje "pripomoći hercegnovskoj siročadi bez razlike vjere" i da "srpski barjak, koji se nalazi u u rečenoj mojoj stonoj kući u njoj svakako i ostane na vječita vremena i to ako i do sada na vidnom mjestu". 1949. godine se osniva Narodni muzej Herceg-Novog, a 1953. godine je svečano otvoren u kući Mirka Komnenovića. Kasnije mijenja ime u Zavičajni muzej Herceg-Novi. Od 1966. godine u sklopu Zavičajnog muzeja djeluje umjetnička galerija "Josip-Bepo Benković".
U sastavu Zavičajnog muzeja nalazi se i botanička zbirka sa više od 100 odabranih vrsta mediteranskog i suptropskog bilja na površini od cca 1.000 m2 koja je formirana u parkovskom stilu. Bogatstvo biljnog materijala, pored ostalih, čine brojne vrste palmi, agava, kaktusa i aloja, koje svojim bizarnim formama habitusa, ljepotom i raznolikošću boje cvijeta oživljavaju ambijent u svim godišnjim dobima. Tu su, zatim, razne vrste penjačica, pitosporuma, primorskih borova, mimoza, kamelija, magnolija, anđeoskih truba i mirišljavih i ljekovitih mediteranskih trava. Kuća Mirka Komnenovića je građena krajem XVIII vijeka u kasnobaroknom stilu. Izgled zgrade je mijenjan u XIX vijeku pseudobaroknim dogradnjama i proširenjima. Na originalnim vratima u prizemlju postoje bajonetom urezana imena ruskih vojnika iz 1807. - iz vremena ratova Napoleonovih ratova. Zgrada je djelimično sanirana 1979, 1994 i 1996, i 2001. godine. KONTAKT: Elektronska
pošta: muzej@cg.yu www.rastko.rs/rastko-bo/muzej/
|
