NovostiPretragaO projektuMapa projektaKontaktPomocProjekat RastkoPromena pisma English
Projekat RastkoStrip
TIA Janus

Slavko Draginčić i Zdravko Zupan

Istorija jugoslovenskog stripa I
- do 1941 godine-

Čarobni sag (1938)

U izdanju redakcije „Mickey stripa“, decembra 1938. godine po javio se „Čarobni sag“. Najavljen je u matičnom listu još krajem juna kao „Mali Mickey strip“. Međutim, u 42. broju od 17. decembra, objavljeno je da će „Mali Mickey strip“ izaći pod nazivom „Čarobni sag“ uporedo sa božićnim brojem „Mickey stripa“.

Tako se „Čarobni sag” pojavio u prodaji 24. decembra 1938. godine. Imao je ukupno 16 strana sa koricama u boji, a štampan je na formatu 17×21 cm. Kao odgovorni urednik bio je potpisan Franjo Martin Fuis. List je prodavan po ceni od dva dinara.

Objavljene stripove „Otmičari djece“ i „Doživljaji male Shirley Temple i crnca Sama Sanjala” realizovali su Josip Soldo i Ferdo Bis (u to vreme saradnici Mickey stripa“), dok je groteskna priča „Strašna pustolovina žapca Kvake” najverovatnije potekla pod perom Vilhelma Buša. Pored toga, list je doneo i kratku Fuisovu priču, kao i nekoliko zagonetki i šala.

Naslovna strana Čarobnog saga (1938)

________________________________

Nepune tri nedelje od izlaska prvog broja Fuisovog i Maurovićevog „Mickey stripa“, u Beogradu su, u razmaku samo od jednog dana, pokrenuta dva nova lista. Mada je bilo jasno da nije reč o slučajnoj podudarnosti, ovakva pojava ne bi izazvala posebnu pažnju da joj nije prethodila neuobičajena zbrka, a zatim i otvoren sukob izdavača, nezapamćen u dotadašnjoj izdavačkoj praksi.

U „Politici“ od 21. marta 1938. godine objavljena je reklama kojom je za 24. mart najavljen list „Novi Tarcan“ Sledećeg dana je, međutim, osvanuo oglas kojim uredništvo „Mike Miša“ najavljuje za 23. mart svoj novi list pod nazivom „Tarcan“. Uredništvo „Mike Miša“ 23. marta ponovo reklamira prvi broj „Tarcana“, dok redakcija „Novog Tarcana“ ovoga puta najavljuje prvi broj „Trube“ i ujedno objašnjava zbrku koja je nastala. U prvom broju lista „Truba“, redakcija je objavila sledeće saopštenje: „Objavih smo Veliki nagradni konkurs i saopštili preko plakata i oglasa u novinama da će konkurs donositi naš list ‘Novi Tarcan' - Ali konkurencija je htela da nas omete. Koristeći se našom reklamom pustila je u prodaju list ‘Tarcan' koji nema veze s našim uredništvom. U ‘Tarcanu' nema ni velikog konkursa koji donosi samo naš list ni deset romana iz pera čuvenih književnika svetskog glasa i crtanih od umetnika. Da bi se izbegla zabuna kod čitalaca rešili smo da našem listu damo ime Truba.“

U „Politici“ od 30. marta oglasilo se i uredništvo „Mike Miša“: „Radi tačnog obaveštenja čitalačke publike potrebno je ovde da objavimo sledeće: 1. Naš list 'Tarcan' prijavljen je po svim propisima Državnom tužioštvu još 13. novembra 1937. godine 2. Usled pripremanja novog materijala, a naročito usled očekivanja originalnog romana Tarcan, koji smo poručih od američke agencije, dan izlaska našeg lista morao je biti odložen za izvesno vreme. 3. Međutim, kako je ovih dana trebao da izađe jedan drugi list pod sličnim naslovom to smo bili prinuđeni da izdamo naš list Tarcan privremeno i bez istoimenog svetskog romana. 4. U najskorije vreme, čim nam stigne poručeni svetski roman Tarcan, program našeg lista biće u potpunosti ostvaren.“

Neslavan početak „Tarcana“ i „Trube“ kao da je bio predznak i slično intoniranih sudbina ova dva izdanja. Izlaženje Ivkovićevog izdanja prekinuće se već nakon tri meseca od pokretanja, dok će „Truba“ izdržati nešto duže, ugasivši se oktobra iste godine.

I pored kratkog životnog veka, „Tarcan“ je objavio nekoliko zanimljivih ostvarenja sada već poznatih domaćih autora: Đorđa Lobačeva, Valtera i Norberta Nojgebauera, Aleksija Ranhnera i Konstantina Kuznjecova. Jedini uvozni strip bio je „Detektiv X–9“ u verziji Čarlsa Flandersa.

Za razliku od „Tarcana“, „Truba“ je veći prostor odvajala za stripove inostranog porekla (uglavnom francuskog i italijanskog), prepuštajući prostor domaćim autorima najčešće u obliku slabo prekopiranih tabli američkih storija. Sa „Trubom“ nije sarađivao nijedan od poznatih jugoslovenskih stvaralaca, pa najveću vrednost lista treba tražiti u predstavljanju nekoliko zanimljivih stripova evropskih autora: Gvida Maronija, Federika Pedrokija i Đovanija Skolarija. Posebno se, međutim, izdvajao junak američkog autora Van Barena – simpatični Prnjica Skrepl u stripu „Tetkin šampion“.

Istorija jugoslovenskog stripa I
- do 1941 godine-

// Projekat Rastko / Strip //
[ Promena pisma | Pretraga | Mapa Projekta | Kontakt | Pomoć ]