Jovan Cvijić, u svom kapitalnom djelu "Balkansko poluostrvo", kaže: "Srpska plemena u granicama Crne Gore dele se u dve grupe. Jedno su crnogorska plemena, tj. plemena stare, istorijske Crne Gore, između doline reke Zete i Skadarskog jezera s jedne i Boke Kotorske s druge strane. Naseljavaju četiri nahije: Katunsku, Lješansku, Riječku i Crmničku. Druga grupa zauzima uglavnom najvišu oblast zelene zone, između reke Zete i otprilike reke Lima. U njoj se razlikuju hercegovačka plemena i plemena "sedmoro Brda". I jedna i druga nazvaćemo raškim plemenima, pošto je većina od njih u oblasti nekadašnje Raške".

Kao što je već pomenuto, Staru Crnu Goru čine četiri nahije: Katunska, Lješanska, Riječka i Crmnička. Svaka od njih se dijeli na plemena:

Katunska nahija ima devet plemena: Cetinje, Njeguši, Ćeklići, Bjelice, Cuce (Velje i Male), Ozrinići (Čevljani), Pješivci (Gornji i Donji), Zagarač (Gornji i Donji) i Komani (Komani u užem smislu i Bandići);

Lješanska nahija u nedovršenom plemenskom grupisanju ima "plemena": Draževina, Gradac i Buronje;

Riječka nahija ima pet plemena:  Kosijeri, Dobrsko selo, Ceklin (Gornji i Donji), Ljubotinj (Gornji i Donji), Građani,

Crmnička nahija se dijeli na: Podgor, Dupilo, Brčeli, Sotonići, Gluhi Do, Limljani i Boljevići.

Plemena "sedmoro Brda": Bjelopavlići (Vražegrmci, Martinići, Pavkovići i Petrušinovići),
Piperi (Crnci, Stijena i Đurkovići), Bratonožići, Kuči, Rovca, Morača (Gornja i Donja) i
Vasojevići (dokomski i prekokomski).

Hercegovačka plemena se prostiru i na teritoriji Crne Gore i na teritoriji Republike Srpske. Nema razloga da se ne nabrajaju zajedno. Hercegovačka plemena su: Drobnjaci (sa Jezerima), Uskoci, Piva, Šaranci, Nikšići, Banjani, Grahovo, Krivošije, Trebješani, Bileća, Gacko, Ljubibratići, Zupci, Rudinjani, Prijedojevići i Maleševci.

Srpske dike u Primorju: Grbalj i Paštrovići sa Brajićima, Mainama i Poborima.

[ Projekat Rastko Cetinje | Promjena pisma | Pretraživanje | Mapa projekta | Kontakt | Pomoć ]
/ Projekat Rastko Beograd /