NovostiPretragaO projektuMapa projektaKontaktPomocProjekat RastkoPromena pismaEnglish
Projekat RastkoKnjizevnost
TIA Janus

Sveti Sava: Sabrani spisi

Pismo Spiridonu

PISMO POSLANO OD SVETOGA SAVE IGUMANU LAVRE DOMA PREČISTE I SVETOGA SIMEONA STUDENICE, KIR SPIRIDONU, OD SVETOGA GRADA JERUSALIMA

Blagodat vam i mir od Gospoda Boga i Spasa našega Isusa Hrista!

U Gospodu Bogu prevazljubljeni moj božastveni sine, jeromonaše Spiridone, igumane velike lavre svetoga Simeona, arhimandrite!

Mada sam i grešan, Spasa mojega molim da budeš sačuvan dušom i telom i sve božanstveno stado.

Ako hoćete da znate o meni grešnom, to s milošću Božjom i svetom vašom molitvom zdravo i veselo dođosmo do svetoga grada. Poklonismo se presvetome i božastvenome grobu i svetim njegovim mestima. Najpre uredismo za vaše spominjanje u svetih, potom obiđosmo sveta mesta. Kada sve ovo svršismo, tada se, pošto nas stiže putni trud, svi razbolesmo, i ostavljamo na Božje rasuđenje život naš i smrt našu, i ko od nas bude živ k vama neka se vrati, a koga smrt potrebuje, molitva vaša neka ostane s njim.

A ti, čoveče ravne duše, vladiko moj, poznaniče moj, koji se zajedno nasladismo u domu Božjem, čedo moje slatko, Spiridone, moli Boga za nas, ne bih li tvojim molitvama proštenje grehova dobio. Mir božastveni neka ti bude, mir i domu tvome božastvenom, mir i svima onima koji su tamo i koji rabotaju domu svetoga Simeona, mir i svima igumanima udeoničarima tvojim, i poklonjenje im činim kroza te, čedo svoje. Mir Božji neka se izlije u srca vaša, i onoga koji vas blagosilja blagosiljam, a one koji vam zlo čine proklinjem, da ne bude na njima milost Božja, ni na domovima njihovim, ni moja molitva, i da poginu kao bezumni Arije!

A blagodat Gospoda našega Isusa Hrista i ljubav Boga Oca i zajednica Svetoga Duha neka bude svagda sa svima vama, amin!

Pisa milošću Božjom prvi arhiepiskop sve srpske zemlje, Sava grešni.

I evo što se u ovom mestu nađe, na blagoslov dajem ti krstić, da mi ga nosiš na spomen, i pojasić, jer sam ga polagao na grob. S tim krstićem da se moliš, nosi mi ga vazda o vratu, makar da imaš i drugu ikonicu, no njega vazda nosi. A pojasićem se opaši, da je vazda o bedrima tvojima, jer sam ga polagao na grob, krstić i pojasić. I takvu sam molitvu stvorio, da bi dao Bog da bi se tako svaki hrišćanin molio za mene! I dajem ti ubrusac, što su mi ga ovde darovali, a ja ga tebi darujem, da ti bude na blagoslov duše i tela. I kamičak, što sam ga našao, da ti bude na mnoge potrebe, i da ga nosiš pri sebi.

I moli se za nas, služitelju Hristov, da nas Bog ukrepi i sačuva, da bismo opet k vama došli.

I ako mi Bog da i malu moć, ići ću u Aleksandriju k patrijarhu, da se poklonim svetome Marku. I otuda ću u Sinajsku Goru, i kada se vratim, ako budem u životu i Bog dade, do proleća ću biti kod Vas.

Čuvaj se, čedo moje slatko, da ne iziđeš iz nekog moga zaveta. Da, ako čovek i ceo svet dobije, a dušu svoju izgubi, koja je korist?(1) Ako je pop grešan, ali molitva njegova nije grešna, a njegova veza je sila od višnje blagodati. Da, ako će se ko sablazniti, no ti se ne sablazni, jer doći će Gospod i neće zakasniti, i da čuješ onaj glas: "Dobri i verni slugo, u malom veran, nad mnogim postaviću te; uđi u radost Gospoda svoga!"(2)

Sava, prvi arhiepiskop


Biblijski citati

  1. Mt. 16, 26; Mk. 8, 36.
  2. Mt. 25, 21.

Komentari

Sveti Grad - Jerusalim, cilj svakoga hrišćanskog hodočasnika. U vreme ovoga, verovatno drugog Savinog hodočašća (1234-35), Jerusalim se nalazio ponovo pod vlašću Arapa muslimana (Saladin ga je ponovo osvojio od krstaša još 1187).

Božastveni grob - Grob Hristov, mesto gde je po predanju bio grob u kome je sahranjen Isus Hristos, da posle tri dana vaskrsne iz mrtvih. Već u ranom srednjem veku tu je podignuta crkva sa čitavim jednim kompleksom bogomolja.

Bezumni Arije - Prvi veliki jeretik hrišćanstva (oko 256-336). Za njegovu delatnost je naročito karakteristična agresivna borba za prevlast u crkvenoj organizaciji. Svojim učenjem uvodio je u predstavu o trojičnom božanstvu načelo podređenosti i nejednakosti (zato je to "antitrinitarna jeres"): po njemu, samo je Otac pravi Bog, božanstvo "po sebi"; Sin je tek najviše stvorenje, neslično Ocu; Duh je niži od obojice. Arijeva jeres je osuđena na prvom vaseljenskom saboru u Nikeji, 325. Sam Arije je, po predanju, umro naprasnom smrću. Njegov je tradicionalni epitet "bezumni" poznat naročito iz Žitija sv. Petra Aleksandrijskog (25. novembar): J. Popović, Žitija svetih za mesec novembar, Beograd 1977, 743-749.

Sveti Marko - Apostol, jedan od dvanaestorice učenika Hristovih, jevanđelist. Po predanju, propovedao je u Aleksandriji (Egipat), glavnom središtu helenizma na Bliskom Istoku. Bio je i prvi episkop aleksandrijske crkve i mučenički stradao za Neronova carevanja, oko 68. godine, te mu je u Aleksandriji još od tih godina razvijen veliki kult. Njegov životopis vid.:J. Popović, Žitije svetih za mesec april, Beograd 1973, 387-392, pod 25. aprilom. Sava je i ostvario plan da ide u Aleksandriju i na Sinajsku Goru. Pod Sinajskom Gorom ovde treba podrazumevati pre svega čuveni manastir sv. Katarine u podnožju krševitog Sinaja, sa pratećim isposnicima i kapelama, koje su se od samog postanka monaštva u III veku n. e. množile oko "Svetoga vrha", na kome je po biblijskom predanju praotac Mojsije primio Božje zapovesti. O tome putovanju Teodosije, Žitije svetog Save 173-188.

// Projekat Rastko / Književnost / Liturgička književnost / Sveti Sava: Sabrani spisi //
[ Promena pisma | Pretraga | Mapa projekta | Kontakt | Pomoć ]